Beograđani dobijaju potpuno NOVI PEŠAČKI MOST koji će spojiti dve lokacije u srcu grada (FOTO)

Pešački most
Beoinfo

Vijugavim mostom turisti i Beograđani uskoro će moći da stignu od Savskog pristaništa do Beogradske tvrđave. Taj objekat, čija gradnja treba da počne u junu, biće prečica od šetališta na Savi do najvrednijeg beogradskog spomenika kulture od izuzetnog značaja – utvrđenja na bregu iznad ušća Save u Dunav.

 

Pešačku pasarelu sa neobičnom skulpturom, koju su pre osam godina osmislili vajar Mrđan Bajić i njegov britanski kolega Ričard Dikon, grad je odabrao prošlog leta kao rešenje koje „neće napasti tvrđavu i zakloniti njene lepote”.

Da ono više neće čamiti u fioci jer izrada glavnog projekta počinje zahvaljujući donaciji Saobraćajnog instituta CIP, za Politiku je otkrio glavni urbanista Milutin Folić.

CIP će u saradnji sa autorima i arhitektom Branislavom Mitrovićem uraditi tehničku dokumentaciju. Projekat će imati dodatak u odnosu na prvobitnu Bajićevu i Dikonovu zamisao, a to je veza pasarele i parkinga kod Beton hale, koji nije postojao kada je nastalo njihovo rešenje. Direkcija za građevinsko zemljište, investitor pasarele za koju je potrebno oko milion evra, raspisaće tender za izvođača radova u maju. Ona će biti izgrađena do kraja 2016. – tvrdi Folić.

 

Time će se ostvariti višedecenijska želja da turisti koji rekom dođu u Beograd ne preskaču šine i probijaju se kroz saobraćajem opterećenu Karađorđevu ulicu i Bulevar vojvode Bojovića kako bi otkrili čari Beograda.

Oni će direktno sa broda brzo i bezbedno stizati do Knez Mihailove ulice i pešačkih zona u centru koje Folić pompezno najavljuje.

 

Izbor ljudi koji će stati iza ovog impozantnog projekta je krajem maja prošle godine, na Desetoj beogradskoj nedelji arhitekture, pao na Bajića i Dikona, kojima je u arhitektonskom oblikovanju mosta pomogao i akademik Branislav Mitrović. 

– Dva velika umetnika sada konačno prave skulpturu čija vrednost nije samo umetnička nego i upotrebna. Moja uloga u tom projektu je da kao arhitekta nađem dobru korelaciju između umetničkog i inženjerskog, kako bi Beograđani i svi njihovi gosti koji dolaze rekom imali direktnu vezu sa tvrđavom i Knez Mihailovom ulicom – ističe Mitrović.