Beogradsko leto u vanrednoj situaciji: Da li je BEZBEDNO KUPATI SE NA BAZENIMA ILI ADI?

Simboli Beograda su i Ada i Lido i otvoreni bazeni. Vreme nije baš letnje, ali će većina letovati u Beogradu. Koliko smo bezbedni u vodi ako držimo distancu? Da li možemo da se zarazimo ako ronimo ili se slučajno zagrcnemo dok plivamo?

Ada Ciganlija
Dnevno.rs

Iako su uvedene nove, strože mere, građani mogu da koriste otvorene bazene uz poštovanje strogih pravila. Sve dok držite socijalnu distancu odlazak na plažu i bazen je prilično bezbedan, kažu stručnjaci.

Voda nije opasna čak i ako je progutate i trenutno nema dokaza da koronavirus može inficirati ljude putem vode. Ovo važi za bazene, hidromasažne kade, kao i prirodna kupališta poput mora ili jezera.

Veoma je bitno koliko ste blizu drugih ljudi, a ono na šta posebno treba da obratite pažnju su gužve na ulazu, u javnim toaletima, svlačionicama i kafićima unutar kupališta.

Bazeni u Beogradu, koji imaju status javnih otvorenih ili zatvorenih sportskih objekata za sada rade, a u skladu sa preporukama posetioci postuju obavezan razmak, koriste dezobarijere i maske, dezinfikuju noge i ruke pri ulasku i poštuju propisana pravila svakog bazena pojedinačno.

Pod suncobranom mogu da se nalaze samo dve osobe, osim porodica sa malom decom, a razmak između ležaljki moraće da iznosi najmanje dva metra.

Zabranjeni su timski sportovi u vodi ili na obali koji uključuju bliski kontakt. Barovi i kafići mogu da služe samo hranu koja je zapakovana u orginalnim pakovanjima, stolovi u baru moraju da budu udaljeni najmanje 1,5 metar, a u barovima i kafićima nije dozvoljeno organizovati zabave ili proslave.

Kapacitet kupališta je 40 ljudi na 1.000 metara kvadratnih. Takođe, postoji distanca prilikom kupovine karata za ulazak na bazen.

“Ukoliko budemo procenili da dolazi do ozbiljnog kršenja tih pravila, što može da ugrozi zdravlje svih tih kupača mi ćemo intervenisati i prvo uputiti kupače da naprave distancu, a ukoliko ne onda moramo da vodimo računa i da ih eventulno udaljimo sa bazena”, kaže Bojan Bovan, direktor SC “11. april”.

Voda u bazenima tretira se natrijum hipohloritom i taj proces dezinfekcije se često ponavlja. Koncentracija koja se nalazi u bazenima uglavnom nije štetna za ljude. Previše hlora u vodi može da izazove crvenilo očiju, ali se ovaj problem rešava prečišćavanjem vode i ventilacijom pa ovakva reakcija, ako do nje i dođe, nestaje veoma brzo.

Stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje kažu da virus korone ne može da opstane u hlorisanoj vodi i da do sada nije zabeležen nijedan takav slučaj.

“Postoje naše službe, postoje spasioci i postoji obezbeđenje i mi vodimo računa. U protivnom ukoliko se izvrši grupisanje lica i oni ne vode računa o toj distanci, a neko od njih je zaražen, sigurno da se ta zaraza može preneti i na druge”, dodaje Bovan.

Kupanje na bazenima jeste bezbednije, ali se uz maksimalno pridržavanje preporuka i mera možemo rashladiti i na Adi. Plaža nije zatvorena, ali i tu postoje mere koje su jasno istaknute i moraju se poštovati.

Nije opasna voda, već blizina drugih ljudi, ali sudeći po onome što je ekipa RTS-a snimila na beogradskom moru građani kao da zaboravljaju na to.

Na Adi je mnogo veća gužva nego na bazenima, a peškiri su uglavnom načičkani i veoma blizu jedan drugom. Otkako je počela sezona kupanja zabeležen je drastično smanjen broj ljudi koji odlaze na bazene, dok plaže na Adi Ciganliji vrve od posetilaca. Iz Gradskog zavoda za javno zdravlje poručuju da su bazeni higijenski ispravni i da nema potrebe izbegavati ih.