BRITANCI u PANICI za svoju FINANSIJKU SIGURNOST: Život nam neće biti UDOBAN onako kao u Uniji, pomirite se sa tim!

London
Pixabay.com

Kada Ujedinjeno Kraljevstvo i zvanično napusti Evropsku uniju, promeniće se radni odnos mnogo Britanaca zaposlenih u institucijama ove zajednice. No, to nije baš tako jednostavno.

 

Rezultat referenduma tek što je objavljen, a predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je već poslao elektronsko pismo svojim saradnicima, sa porukom: većina službenika EU i posle izlaska Velike Britanije može i dalje da radi u Briselu. Oni su službenici Evrope, a ne Ujedinjenog Kraljevstva, argumentovao je Junker.

 
Međutim, to nije baš tako jednostavno. Prema propisima za službenike EU, konkretno prema članu 28a, službenici koji rade za EU moraju biti iz jedne od zemalja EU, piše u analizi “Dojče velea”.

Komisija i Savet

Jedan Britanac je već dva dana posle referenduma spakovao kofere: lord Džonatan Hil se povukao sa funkcije komesara EU za finansijska tržišta i tržište kapitala. On je, u evropskom upravnom aparatu bio najviši službenik Velike Britanije.

Pored Hila, u Komisiji EU radi oko 1.200 britanskih službenika. Trenutno se računa s tim da će visoki politički službenici, na primer, četiri britanska generalna direktora, biti opozvani još pre kraja pregovora o istupanju.

Nekoliko hiljada državljana Ujedinjenog Kraljevstva rade i u Evropskom savetu, u odborima za regione, privredu i valutu, kao i drugim telima. U prelaznom periodu mora biti razjašnjen status tih službenika. Moguće je čak i da bi mogli da rade u Briselu do isteka svojih doživotnih ugovora. Ali Velika Britanija bi morala da razjasni pitanja penzije za svoje službenike u EU.

Evropski parlament

Trenutno u parlamentu EU sedi 73 britanskih poslanika. Njihov mandat ističe u leto 2019. godine. Do stvarnog istupanja njihove zemlje iz EU, oni bi mogli imati pravo glasa.

“Naći ćemo razumno rešenje”, kažu u Briselu. Kako sada stoje stvari, Ujedinjeno Kraljevstvo bi moglo da izađe iz EU već 2018. godine. Tada bi britanski parlamentarci ostali bez posla – dakle godinu dana pred nove izbore.

Oni koji moraju da strahuju za svoja radna mesta jesu stotine zaposlenih u Evropskom parlamentu. Iskusniji profesionalci sigurno imaju šanse da nađu neki dobro plaćen posao u EU. Mladim Britancima će biti mnogo teže. Za mnoge asistente i praktikante, referendum je značio kraj karijere u EU.

Diplomate

Britanska ambasada u Briselu je već saopštila da su njena vrata otvorena za nove saradnike. U svakom slučaju, diplomatsko predstavništvo Ujedinjenog Kraljevstva će morati da obezbedi više personala za pregovore o istupanju iz EU.

Referendum neće imati negativne posledice po britanske diplomate u Evropskoj službi spoljnih poslova EAD. Oni su u Brisel poslati kao pregovarači Velike Britanije, a staraju se o odnosima između Ujedinjenog Kraljevstva i EU. Tako oni imaju isti status kao i diplomate iz zemalja koje nisu članice EU, poput Turske ili SAD.

Lobisti i sud

I oko 140 lobista britanskog finansijskog sektora mora da se brine za svoju budućnost. 50 najvećih banaka Ujedinjenog Kraljevstva godišnje plaćaju 34 miliona evra za rad lobista. Bez članstva u EU, zastupanje njihovih interesa u Briselu će biti vrlo otežano.

Pored Brisela i Strazbura, i Liksemburg je jedna od upravnih sedišta EU. Tamo Britanci rade za Evropski sud pravde. Britanske sudije će verovatno morati da napuste tu instituciju. Prevodioci i pravno osoblje će verovatno moći da ostane. Radni ugovori su sklopljeni sa pojedinačnim saradnicima, a ne sa državom Velikom Britanijom, prenosi nadležni sindikat.

Istupanje iz EU – razlog za otkaz?

Pritisak na britanske službenike će porasti kada počnu pregovori o istupanju Velike Britanije iz EU. Još konkretniji od člana 28a bi mogao da bude član 49 u kome piše da jedan službenik mora da se povuče sa dužnosti kada nema državljanstvo neke od zemalja EU.

Dokle god nema Sporazuma o istupanju, Britanci mogu da se pozivaju na članstvo u EU, ali kada njihova zemlja istupi, druge zemlje će tražiti njihova radna mesta za svoje službenike.

Ozborn poručio: Para manje, poreza više – država siromašnija

Ministar finansija Džordž Ozborn izjavio je da će Velika Britanija biti siromašnija nakon Bregzita, koji je naškodio ekonomiji zemlje. On je dodao kako će zemlja, ukoliko želi da održi fiskalnu stabilnost, morati da sprovede mere kresanja troškova i povećanja poreza.

– Čeka nas period ekonomskog privikavanja na nove prilike. Moramo da se naviknemo na život van EU, koji neće biti tako ekonomski udoban kao onaj u Uniji – istakao je Ozborn.

Ipak, ministar finansija rekao je da “vlada ima plan, i da je njena dužnost da obezbedi fiskalnu sigurnost britanskom narodu”.

Da, povećanje poreza biće neminovno, ali tu odluku će doneti novi premijer – rekao je ministar finansija.