Da li ste razmišljali – kako bi živeli DA NEMA ADVOKATA?

Pravni sistem pomaže u regulisanju i osiguravanju stanja u kome zajednica iskazuje međusobno poštovanje. Još iz perioda drevnih civilizacija, čovek se trudi da osigura poredak u društvu kroz propisane norme ponašanja.

Posao
Pixabay.com

Pojedinac mora biti svestan šta je društveno prihvatljivo i da se, u skladu sa tim, tako i ponaša. Zato se uvode novi zakoni, neki se dorađuju. Pravda je dostižna za svakog kome je naneta neka šteta. S tim uvezi, ne izosatvno je pričati o advokatima i njihovim advokatskim kancelarijama.

KO SU ZAPRAVO ADVOKATI?

U ljudskoj populaciji, svega 1% ljudi ima isti psihološki profil koji je bitan faktor da li će neko postati advokat. Ukoliko ste rešili da, neku situaciju rešite sudskim putem, prvo šta vam treba je advokat. On je vaš pravni zastupnik na sudu. On se bori za vaše ciljeve. A zašto? Probaću da vam ih dočaram.

Advokat je jedan neumoljiv sanjar o boljem društvu. On je uvek borac za neki viši, entuzijastični cilj i ne odustaje tako lako. On preuzima na sebe vaš problem i u ime vas, traži pravdu, samo iz svog ubeđenja da su ljudi rođeni isti i da svima treba pravda. Kao idealisti, oni popravljaju društvo, svakodnevno.

Ukoliko uđete u advokatsku kancelariju sa svojim problemom, razočarani, umorni – oni vam pružaju ruku spasa. Garantuju pomoć, a traže samo da ste iskreni, da bi mogli da vam pomognu. Zato lako sklapaju prijateljstva i omiljeni su u društvu. Ovakva plemenita profesija, njih iscrpljuje. Mnogi od njih se često osame i tako regenerišu. Zato ih i treba nekad pustiti na miru.

Gonjeni željom da pomažu, najpre upisuju Pravni fakultet. Tu polažu gomilu ispita i stiču teorijsko znanje o našem pravnom sistemu. A kad konačno, kroz višegodišnje studiranje, dođu do svoje diplome pravnika, tek počinju da krče svoj put do neke advokatske kancelarije. Moraju naći neku ustanovu ili advokatsku kancelariju, koja radi minimum 3 godine, da bi odradili pripravnički staž ( čija je dužina regulisana zakonom ). Posle toga, Zakon o advokaturi ih obavezuje da prvo polože pravosudni ispit, pa onda i advokatski ispit.

Dok stažira kod nekog starijeg kolege, pravnik stiče ogromno iskustvo za dalji rad. Uči kako da razgovara sa klijentima, kako se upotrebljava određena terminologija, kako se piše tužba. Zato vam ne treba biti čudno da, kada uđete u neku advokatsku kancelariju, vidite više njih koji vas zastupaju. Svima je interes da više nauče i naravno, da vam pomognu. Kada advokat konačno postane advokat, polaže zakletvu.

Advokatska komora, na dan zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata i izdaje advokatsku legitimaciju. Advokat je dužan da se stvarno i stalno bavi advokaturom, da pruži pravnu pomoć stručno i savesno, u skladu sa zakonom, da čuva advokatsku tajnu i da u svom profesionalnom radu i ličnom životu, čuva ugled advokature. Ima pravo da radi na teritoriji cele svoje zemlje, ali i u stranoj zemlji koja je u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i propisima te države o pravu na rad stranih advokata.

Advokat mora stalno da se usavršava i stiče nova znanja. Kada on, jednog dana, primi u svoju advokatsku kancelariju, pripravnika, dužan je da mu obezbedi uslove za rad i obuku u skladu sa svrhom pripravničke prakse.