DA SE NE ZABORAVI: Na današnji dan, pre 24 godine, počelo je NATO bombardovanje SRJ

Na današnji dan pre tačno 24 godine, prvi udari u okviru NATO agresije na tadašnju SRJ počeli su oko 20 časova.

Printscreen

Bombardovanje bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a po naređenju generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, trajalo je 78 dana. I danas se sećamo male Milice Rakić iz Batajnice, trudnice Ljiljane Spasić iz Niša, 16 radnika RTS-a i svih ostalih žrtava NATO bombardovanja. Ubijeno je 1. 100 pripadnika vojske i policije. Procenjuje se da je poginulo oko 2.500 hiljade civila, mada precizna lista žrtava još nije utvrđena.

I bolnica na udaru NATO-a, slike ne blede

Doktor Goran Vasić, opšti hirurg iz KBC “Dr Dragiša Mišović”, ustanove koja je pogođena u bombardovanju 1999. godine, kaže za RTS da je to bilo traumatično za sve zaposlene, ali da su bili u operacionoj sali i kada su se čule sirene i kada su se čule bombe koje su padale.

Pedeset osmog dana bombardovanja, u 50 minuta iza ponoći, pala je bomba u samu zgradu neurologije i napravila krater od sedam metara. Zbrisana je zgrada neurologije“, seća se Vasić.

Obeležavanje Dana sećanja na Trgu Svetog Đorđa u Somboru

Centralna manifestacija obeležavanja Dana sećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru. Direktan prenos na Prvom programu Radio-televizije Srbije.

Obeležavanju Dana sećanja na Trgu Svetog Đorđa u Somboru, sa početkom u 18.00 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh Porfirije, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.

Sombor je bio grad gde su pale prve bombe i ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta pre službeno određenog vremena početka napada.

Tadašnji komandant aerodroma Golubovci general u penziji dr Luka Kastratović naglašava da je bombardovanje počelo u 19.45 gađanjem više ciljeva širom SR Jugoslavije.

“U Crnoj Gori to su bili garnizon Danilovgrad, kasarna gde je poginula prva žrtva vojnik iz Beograda, aerodrom Golubovci, rt Arza i naše stanice VOJIN na Lovćenu , po Kopaoniku i po celoj Srbiji”, navodi Kastratović.

General Milomir Miladinović, bivši načelnik Odeljenja za mobilizaciju, regrutovanje i popunu Vojske Jugoslavije kaže da je tokom agresije bilo 27.0000 avio-poleta je ili 300 dnevno.

Nismo verovali da može do tako nečega da dođe. Prosto je neverovatno da na kraju 20. veka tako nešto doživimo, dodaje Miladinović.

Bio je to prvi put da je NATO primenio vojnu silu bez odobrenja Saveta bezbednosti UN.

“Kao što je poznato Savet bezbednosti je jedini organ međunarodne zajednice koji može da donese takvu odluku. Takva odluka nije doneta, jer nije uopšte to pitanje stavljeno na dnevni red i zbog toga mi smatramo da je ta agresija izvršena ilegalno”, kaže dr Prvoslav Davinić, direktor UN Sektora za razoružanje i međunarodnu bezbednost od 1993. do 1999. godine.

Politika svršenog čina u Rambujeu

Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum u Rambujeu NATO je upotrebio kao opravdanje za primenu sile. Pregovorima su prisustvovali izaslanik SAD Kristofer Hil i tadašnji potpredsednik Savezne vlade SRJ Nikola Šainović. Dvadeset četiri godine se pitamo da li je rat mogao da se izbegne.