DANAS JE SPASOVDAN! Zašto je to posebno važan praznik za Srbiju?

Spasovdan spada u pokretne praznike - pada istog dana, ali se menja datum jer se računa od Vaskrsa. Ovoga puta u Beogradu neće biti organizovane litije zbog koronavirusa.

Spasovdan
Wikipedia

Praznuje se uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova.

U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao Krsna slava ali i zavetina za čitavo selo.

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.

Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, Grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan.

Ova slava simbolično ukazuje na stalno uzdizanje – vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda prekaljenog u slavnoj prošlosti.

Današnju formu postojećeg slavskog obreda uobličio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tada i poglavar Crkve Kneževine Srbije, na čiji je predlog, upućen knezu Mihailu Obrenoviću, 1863. godine i sagrađena Vaznesenjska crkva.

Ova crkva uspela je da sačuva originalni barjak Uprave grada.

Kako će Beograd obeležiti svoju slavu 

Slava grada Beograda biće obeležena danas, ali zbog epidemije koronavirusa, neće biti litije ulicama prestonice.

Patrijarh Irinej od 09.00 služi liturgiju u Vaznesenjskoj crkvi.

Nakon toga, obeležavanje gradske slave biće nastavljeno u zdanju Starog dvora, lomljenjem slavskog kolača i paljenjem sveće uz prisustvo manjeg broja ljudi nego što je uobičajeno.