DEVEDESETE U POZORIŠTU: Premijera mjuzikla o Miloševićima biće održana na Kosovu!

Slobodan Milošević
print screen/ypoutube.com/AP Archive

U beogradskom Narodnom pozorištu uveliko teku pripreme za mjuzikl "Slobodanšou" o životu bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića i njegove supruge Mirjane Marković, a premijera će biti krajem februara na Kosovu i Metohiji.

 

Kako pišu “Novosti”, predstavu Srpske drame Narodnog pozorišta iz Prištine sa sedištem u Gračanici režira Nenad Todorović, rediteljka Jelena Bogavac je u ulozi autora teksta i songova, dok muziku piše Marko Grubić.

 
– Odlučili smo se za ovakav projekat jer je sudbina Kosova, početak i kraj, direktno povezana sa periodom Miloševićeve vladavine. Često se smatra da je on glavni junak tragedije “rastakanja” srpske nacije. U političkom smislu ostalo je otvoreno pitanje da li je bio “balkanski kasapin” ili “žrtveno jagnje”, a odgovor će, naravno, tek dati istorija. Naš umetnički zadatak je, verujem, u hrabrom i odgovornom promišljanju i traženju odgovora na pitanje o sopstvenom nacionalnom identitetu – kaže Jelena Bogavac.

Ona je navela da će nova predstava biti peta produkcija u kojoj se dvojac Bogavac – Todorović bavi identitetom kroz različite okolnosti uslovljene samim balkanskim prostorom i to ne samo za našeg života.

– Slobodana i Miru tumačimo kao nerazdvojiv vladarski par na čelu države u odsudnom trenutku, trenutku raspada Jugoslavije i preformulacije sveta. Reditelj je birao žanr, a ja sam kao autor u fokus stavila dva perioda: doba šljokica devedesetih godian prošlog veka, a odna vreme hapšenja Miloševića i haške dokumente. Predstava pokazuje kako je, zapravo, iz prvobitnog kiča nastala antička tragedija cele nacije koju smo doživeli u Hagu, odnosno Hadu, kako ga mi interno zovemo – objasnila je Bogavac.

“Miloševićeve bebe” i predstava

U predstavi učestvuje ceo glumački ansambl iz Gračanice, mladi glumci okupljeni oko Omladinsko – dramskog studija Bitef teatra i hor “Gli Srbija”.

– Članovi tog hora su poslednje “Miloševićeve bebe”, deca rođena 1994. i 1995. godine. Naš suštinski motiv da radimo predstavu bio je da upravo iz njihove vizure nađemo tačnu meru istorijske distance. Interesantno je da ova generacija gotovo ništa ne zna o tom periodu, niti ima bilo kakav odnos prema njemu, ali se veoma živo sećamo bombardovanja. Zapravo, slike bombardovanje su i njihove prve uspomene iz detinjstva – navela je autorka predstave za “Novosti”.