Dr Tiodorović upozorava: I u Srbiji će se povežati broj zaraženih, NAJVIŠE U OVOM MESECU

Trenutno imamo dobru epidemiološku situaciju i očekujemo da tako bude i u oktobru. Međutim, u novembru, kada dođu hladniji dani, neminovan je skok broja zaraženih od korone.

Printscreen

Od našeg opreza zavisi koliko će to biti i zato smo odlučili da i dalje ne dozvoljavamo velika okupljanja i da samo postepeno ublažimo mere, kaže za “Blic” epidemiolog Branislav Tiodorović.

Krizni štab doneo je odluku kojom se ugostiteljskim objektima produžava rad do 23 časa, umesto do 21 kako je važilo dosadašnje pravilo. Razlog je jesenje vreme i potreba da se omogući ugostiteljima produženi rad koji se razlikovao od rada bašta.

Iako je epidemiološka situaciji u Srbiji povoljna, razmatralo se i popuštanju mera kada su manifestacije u pitanju, međutim od toga se ipak odustalo.

Epidemiolog i član kriznog štaba za suzbijanje infekcije Covid-19, prof. dr Branislav Tiodorović izjavio je za “Blic” da je procenjeno da jedino ova mera može biti relaksiranija, ali uz napomenu da svaki ugostitelj mora striktno voditi računa da gosti poštuju propisane mere.

– S obzirom na to da počinju hladni dani, ljudi će biti sigurno više u ugostiteljskim objektima unutra, a ne spolja, odlučeno je da se produži radno vreme do 23, a ne do 21 kako je bilo propisano za zatvoreni prostor. Važno je istaći da sve što radimo moramo da radimo vrlo oprezno, da ne napravimo neku grešku kao što se dogodilo onima koji su bili u nekom periodu veoma dobri, kao Česi, Nemci, Island – naglašava Tiodorović.

Mere u objektima

Iako odlazak u restoran nije obavezan, ipak je ljudima druženje tog tipa potrebno bilo kao opuštanje u slobodno vreme, ali i kao poslovni sastanak. Koji god razlog da je u pitanju, obavezno treba poneti masku sa sobom, jer ova mera je i dalje na snazi.

– Ono što svakako ne treba zaboraviti jeste da u zatvorenom treba nositi maske. Svaki ugostitelj, svaki organizator neke manifestacije odgovara za sprovođenje svih mera. Što se kongresa, sajmova i nekih većih manifestacija tiče, nismo mogli da donesemo odluku da ih dozvolimo, jer svako će tu odluku tumačiti na svoj način. Očekujemo detaljan protokol od svakog organizatora, uz poštovanje svih mera, da ih ne ponavljam, to su iste one tri – maske, rastojanje i dezinfekcija, uz obavezno praćenje. To ćemo odobravati najverovatnije sa dobijanjem jasnog protokola i preuzimanjem obaveze od samog organizatora. Beogradski maraton nismo prihvatili, jer 4.000 ljudi treba da učestvuje, tu su i gledaoci, tako da bi to bilo vrlo rizično – kaže epidemiolog.

Miran oktobar

Iako se u ovom trenutku odlično držimo, svakako sa hladnim danima i cirkulacijom ljudi u zatvorenim prostorijama stvara se veća verovatnoća širenja infekcije. U oktobru nas očekuje miholjsko leto pa se samim tim stručnjaci nadaju da će i ljudi više vremena provoditi napolju. U novembru i decembru bi moglo doći do blagog porasta inficiranih.

– Rizik će se povećati sa zahlađenjem, u novembru i decembru, i tad je moguće očekivati porast broja obolelih. Ako stanovništvo bude disciplinovano kako je to bilo do sada, onda taj broj neće biti drastično veliki. A zaslugu za ovakvu stabilnu situaciju snosi onaj ogroman broj stanovništva koji je disciplinovano primenjivao mere. Ako bude sve ispoštovano, onda možemo imati blago povećanje, jer je ono neizbežno u zatvorenim prostorima. Svakako imamo i povećan rizik i sa početkom fakulteta, ali se nadamo da će akademska zajednica to dobro organizovati – kaže profesor Tiodorović.

Da treba biti oprezan profesor Tiodorović upozorava jer u našem regionu korona ne miruje, a kako smo mi otvorena zemlja zbog ekonomije, robe i transporta, može doći do prelivanja.

Dobro stojimo

– Trebalo bi da budemo svesni da mi u ovom trenutku imamo izvanredan rezultat, imamo jedva sedam obolelih na 100.000 stanovnika, samo je od nas bolji Kipar. Svi su sa daleko lošijim rezultatom, počevši od Crne Gore koja ima 522 na 100.000, što je svrstava na prvo mesto liste centra za kontrolu bolesti od svih zemalja regiona i drugo generalno, posle Izraela – objašnjava Tiodorović i dodaje:

– Ako pogledamo dalje region, tu je Hrvatska sa 80 na 100.000, Severna Makedonija je nešto bolja sa 42 na 100.000 stanovnika, Bugarska sa 45 na 100.000. Rumunija ima 23 miliona stanovnika, kod njih je 94 na 100.000 stanovnika. Treba biti svestan situacije da smo mi okruženi zemljama koje imaju veliku stopu obolevanja i može se desiti lako prelivanje jer su naše granice otvorene. Mi želimo da protok robe i ljudi funkcioniše, da se odvija normalno, jer bez ekonomije nema ni zdravstva, ni zdravlja. Zato se mere moraju vrlo oprezno i postepeno prilagođavati i to samo kada postoje uslovi za to. Ukoliko ovo produžavanje radnog vremena do 23 rezultuje povećanjem broja obolelih, ta se odluka može lako promeniti – objašnjava profesor Tiodorović.

Izbeći miks dve infekcije

Vakcinacija protiv sezonskog gripa koja nam predstoji u oktobru važna je za stare osobe, hronične bolesnike, osobe sa slabim imunitetom, medicinske radnike. Kasnije i za sve ostale, kako bi se izbeglo miksovanje dve infekcije.

– To će ići normalno i ja mislim da će početi 1. oktobra, pre svega sa onim grupama koje smo označili kao najrizičnije, a kasnije i sa svima ostalima. I ovih 200.000 doza iz “Torlaka” će mnogo značiti. Kada je grip u pitanju, gledajući šta se dešava na južnoj polulopti, nije bilo nekog velikog skoka, s tim što oni imaju problem sa kovidom. Vakcinacija je neophodna i ona će biti sprovedena po prioritetima – zaključuje epidemiolog Tiodorović.