KONFLIKT BEZ POČETKA I KRAJA: Tenzije se povećavaju, svet strahuje od OPŠTE NUKLEARNE KATASTROFE!

severna koreja
dnevno.rs/kolaž

Od Severne Koreje, preko Ukrajine i Moldavije do Bliskog istoka, zbog sukoba velikih sila tenzije se samo povećavaju. Srećom po svet, niko se ne usuđuje da pretnje pretvori u dela, a za to postoji dobar razlog.

 

Ponovo je svetu zastao dah nakon što je u nedelju Severna Koreja testirala, kako se veruje, a činjenice to sve više potkrepljuju, razornu hidrogensku bombu, daleko jaču od atomskih koje su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine. Zemljotres koji je potresao i Seul, osetio se daleko izvan Korejskog poluostrva.

 
Održana je hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na kojoj je američka ambasadorka Niki Hejli poručila da je strpljenje SAD pri kraju, a da Kim Džon Un praktično “moli Ameriku da uđe u rat sa njim”.

Međutim, severnokorejski lider očigledno je rešen da testira dokle može da ide. Nakon prethodne raketne probe Pjongjangu je u UN uveden veliki paket sankcija koji bi trebalo da ošteti budžet zemlje za oko milijardu evra, ali ga to nije sprečilo da nastavi sa svojom politikom, kao ni žestoke pretnje američkog predsednika Donalda Trampa da će se suočiti sa “silom kakvu svet nije video”. Prema tvrdnjama Južne Koreje već su u toku priprme za novo lansiranje.

Racija Stejt departmenta

Nije Severna Koreja jedina pod sankcijama. Još od 2014. godine Rusija je pod pritiskom međunarodne zajednice zbog pripajanja Krima, a ove godine je američki Kongres uveo nove sankcije protiv Moskve, uprokos protivljenjima Donalda Trampa ali i Evrope.

Usledila je serija mera i kontramera, uzajamnih optužbi, proterivanje diplomata i oduzimanje diplomatskih svojina.

Gotovo iznenada, odjeknula je 2. septembra vest da je Stejt department sproveo raciju u SAD, gde je FBI ušao i preuzeo kontorlu nad zgradom ruske trgovinske misije u Vašingtonu. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da su američke obaveštajne agencije tražile eksploziv. Optužila je SAD da “šire laži” i najavila odmazdu.

Sudar titana na Tibetu

 

Od početka juna Kina i Indija bile su na ivici krvoprolića, kada su kineski vojnici ušli u spornu teritoriju i počeli da prave put. Indija je odmah odgovorila slanjem svoje vojske što je rezultiralo višemesečnom igrom nerava na krovu sveta.

Brojni analitičari već su počeli sa pretpostavkama ko bi u tom najkrvavijem ratu u istoriji odneo pobedu, dok su se vojnici sukobljavali pesnicama i kamenjem na samoj granici.

Sukob srećom nije prerastao u nuklearnu katastrofu, a obe strane su proglasile pobedu i povukle svoje vojske prošle nedelje, samo nekoliko dana pre održavanja samita BRIKS-a u Kini.

 

Približavanje NATO i vojne vežbe “Zapad 2017”

 

Višegodišnja kriza u Ukrajini preti da se prelije i na susednu Moldaviju. Vlada ove zemlje najavila je da će sledećeg meseca na Generalnoj skupštini UN pokrenuti temu o povlačenju stranih vojnika sa svoje terirorije, što je Rusija doživela kao tešku provokaciju.

Državnici pažljivo prate situaciju u Pridnjestrovlju koji bi uskoro mogao da postane novo žarište okršaja svetskih sila. Dok vlada vuče ka EU i NATO, predsednik Igor Dodon se čvrsto oslanja na Rusiju, zbog čega situacija preti da eksplodira u krvavi građanski rat, koji je zamrznut od 1992. godine.

Ceo region napet je već godinama, zbog vojnih vežbi NATO i Rusije, koji svako sa svoje strane granice izvodi velike manevre, kako najavljene tako i iznenadne. Panika se čuje i u rečima Baltičkih zemalja i Ukrajine, zbog masovnih vežbi “Zapad 2017” koje će uskoro početi u Belorusiji. Dok Moskva tvrdi da se radi o redovnoj proveri borbene gotovosti, Zapadni analitičari glasno govore da se “uopšte ne zna šta će hiljade Rusa da uradi”.

Konflikt bez početka i kraja

Od prošlogodišnjeg neuspelog vojnog puča u Turskoj, krvavog rata u Iraku i Siriji, do decenijskih borbi za prevlast u Avganistanu, Bliski istok odavno je proključali lonac u kojem se velike sile odmeravaju.

I čini se da se kraj uopšte ne nazire, nakon objave predsednika SAD Donalda Trampa da pošalje nove trupe u Avganistan. Katar se takođe letos našao na udaru komšija, ubrzo nakon optužbe Trampa da finansira terorizam, i sklapanja desetine ugovora o naoružanju između SAD i Saudijske Arabije vrednih stotinama milijardi dolara.

Reklo bi se da sukobi u arapskom svetu tek počinju, iako traju decenijama unazad.

 

Prst na tasteru

Po prvi put od Hladnog rata čuju se pretnje nuklearnim oružjem. Pjongjang je pre mesec dana testirao nerve Bele kuće kada je nekoliko dana glasno razmišljao o raketiranju ostrva Guam, gde je stacionirano i 7.500 američkih vojnika.

Upotrebićemo ako treba i nuklearno oružje u odbrani svojih saveznika – odmah je odgovorio Tramp, jasno stavljajući do znanja da su SAD spremne i za tu opciju.

 

Kriza na Korejskom poluostrvu svakako je najaktuelnija i najopasnija trenutno, gde se još ne zna da li će se Amerika odlučiti na vojnu opciju, koju ni predsednik SAD nije isključio.

Takav okršaj pred svojim granicama ni Kina ni Rusija ne bi posmatrale skrštenih ruku, što su obe više puta ponovile, dok je Kina jasno rekla da će ukoliko SAD prva krene na Pjongjang, to i zaustaviti.

Međutim, i druga krizna žarišta nisu ništa manje opasna. Ono što ih za sada sve drži pod kontrlom svakako je i rizik od izbijanja opšteg nuklearnog rata, iz kojeg niko ne bi mogao da izađe kao pobednik.

 

Balkansko bure baruta

U više navrata tokom leta u zapadnim medijima moglo je da se čuje da je Balkan i dalje “bure baruta”. Kako su ukazivali analitičari na Balkanu se još oseća nadmetanje za uticaj velikih sila, dok su pojedini nagoveštavali da bi upravo na Balkanu mogao da se zapali fitilj. Tako je “Dojče vele” pisao o Evropi kao “buretu baruta” čiji je fitilj upravo Balkan, gde su države “u sličnoj poziciji kao 1914. godine”.