KRIVI TORANJ BEOGRADSKI: U srcu srpske prestonice nalazi se jedna od najzanimljivijih bogomolja Balkana!

Crkva Svetog Antuna Padovanskog
Google StreetView Printscreen

Početkom tridesetih godina 20. veka, na obodu Vračara, prema Zvezdari, uzdigla se neobična crkva. Beograd je tada postao bogatiji za još jedan sakralni objekat, koji i danas privlači poglede Beograđana, ali i turista.

 

U Bregalničkoj ulici nalazi se rotonda – monumentalna kružna građevina crvene boje. Što zbog oblika i boje, što zbog tornja, ova franjevačka župa bosanske provincije privlači poglede mnogih.

Franjevci se na beogradskim prostorima pominju još u 15. veku. Jedan samostan im je 1521. godine stradao od Turaka, a drugi je uništen u 17. veku. Godine 1727. sagradili su crkvu i samostan pod zaštitom sv. Jovana Kapistrana, koji su zbog turske opsade 18. septembra 1739. morali da napuste i pređu u Zemun. Na poziv beogradsko-smederevskog nadbiskupa Rafaela Rodića, u Beograd su ponovo došli 1926. godine i kupili zemljište između Bregalničke i Pop Stojanove ulice. 

Crkva Svetog Antuna Padovanskog izgrađena je u spomen 700 godina od upokojenja ovog sveca. Sveti Antun bio je veliki propovedni, jedan od najpoštovanijih svetitelja zapadnog hrišćanstva. Sledbenik Svetog Franje Asiškog bio je poreklom iz Lisabona, gde je i živeo krajem 12. i početkom 13. veka, a počiva u Padovi, u Italiji.

Projekat za ovu impozantnu građevinu izradio je istaknuti slovenački arhitekta Josip Plečnik, koji je bio učenik slavnog bečkog arhitekte Ota Vagnera. Plečniku je bio prepušten ceo koncept građevine, a nakon njegove smrti, uputstva za dalju gradnju dao je njegov učenik Valentinčič.

Skica osnove crkve predstavlja Svetog Antuna koji u rukama drži dete Isusa – spojeni veliki i mali krug.

 

Sama crkva visoka je 25 metara i sa obe strane centralne ose nalaze se velike niše u kojima su bočni oltari, ispovedaonice i kapela. Oko cele crkve nalazi se venac prozora, a obloga od opeke predstavlja na antičke uzore – ranohrišćanske i ranovizantijske verske objekte – poput Panteona u Rimu ili crkve Svetog Georgija u Solunu. U crkvi se nalaze i galerije sa pevnicom i orguljama.

 

Veliki ili glavni oltar rađen je od blistavog crnog mermera, mestimično prošaranog belim prugama. Kip sv. Antuna, smešten na zidu iznad glavnog oltara, delo je vajara Ivana Meštrovića. Izrađen je od bronze i visok 2,75 m. Postavljen je 1955. godine. Kip Srca Isusova smešten na pobočnom oltaru izradio je po Plečnikovom nacrtu ljubljanski umetnik Božo Pengov.

U Gospin oltar postavljen je Marijin kip koji je po Plečnikovim nacrtima uradio takođe Božo Pengov. Kip je smešten tako da stoji u gotovo istoj ravni s posmatračem. Gospa je veoma neobična po svom istočnjačkom liku kao i po obradi nekih ikonografskih elemenata (npr. zmije).

Toranj crkve dograđen je 1962. godine. Visok 52, a prečnika 9 metara, ovaj toranj poznat je i po tome što je u odnosu na temelje nakrivljen čak 45 centimetara. Kako je građen odvojeno, on je samo naslonjen uz crkvu, a do pomeranja je došlo usled različitog sleganja tla.

Kada se sledeći put budete šetali Vračarom, obratite pažnju na visoki crveni toranj ovog spomenika kulture i njegovo neobično naginjanje u stranu.