Ako niste znali zašto se kaže i kada se koristi izreka 'ćutati kao zaliven', ovo je pravi trenutak da naučite nešto novo i upotpunite svoje znanje.
Među više ustaljenih izraza koji kazuju kako neko ćuti, najzanimljiviji je ćuti kao zaliven. Taj izraz je uz to, teško i objasniti. Jasno nam je, na primer, zašto se kaže: ćuti kao mula, ćuti kao riba, kao panj i sl. Ali zašto se za nekoga ko ne progovara ni reči, ko uporno i dugo ćuti, kaže da ćuti kao (olovom) zaliven?
J. Matešić u Frazeološkom rječniku ne daje objašnjenja nastanka pojedinih frazema, pa nam preostaje da se sami nekako dovijamo i nagađamo kako su, u kojim okolnostima nastali.
Za frazem ćutati kao (olovom) zaliven postoje dva moguća objašnjenja.
Prvo se odnosi na širi izraz: ćutati kao olovom zaliven, u značenju „ne progovarati ni reč, ne otvarati usta”. Dr B. Džaka, profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta, pretpostavlja da je taj izraz nastao tako što su se u staro vreme otvori na kulama zatvarali kamenom i zalivali olovom.
Prema tome bi ćuti kao olovom zaliven bio sažeti oblik izraza ćuti kao da su mu usta olovom zalivena. On navodi i primer iz narodnih govora drobnjačko-pivskoga kraja, gde seljaci ovako teraju vukove da ne siđu u sela među stoku:
Ala, vuče, kameniče!
Usta ti se okamenila
i olovom zalila!
Drugo moguće objašnjenje u vezi je s nešto drugačijim izrazom istog značenja. To je: ćutati kao zamuzen. Među poslovicama koje je Vuk Karadžić naknadno uneo u svoj prmerak Srpskih narodnih poslovica nalazi se i frazem ćuti kao zamuzen, s objašnjenjem u zagradi: „valja da se misli na neko dijete koje plače pa kako mati da sisu odmah ućuti sa svijem.”
Moguće je da je zamuzen zamenjeno sa zaliven, pa je tako nastao izraz: ćuti kao zaliven, umesto ćuti kao zamuzen.
Koje je od ova dva tumačenja tačno, ili postoje još neka objašnjenja, teško je reći. U svakom slučaju ostaje potreba da se za objašnjenjem porekla frazema ćuti kao zaliven i dalje traga, pisao je Milan Šipka u izdanju Prometeja iz Novog Sada.
