Kroz pakao Golog otoka prošlo je 2.000 žena

'Mnoge su tamo umrle, mnoge su se ubile tamo ili kada su se vratile sa Golog otoka i sada ih je, nažalost, malo živih i spremnih da govore o njihovom boravku u tom logoru', rekla je agenciji Beta Gordana Zalad na Sajmu knjiga, gde je predstavljen njen roman 'Plava tišina'.

Profesorka Gordana Zalad, autorka romana „Plava tišina” o ženama na Golom otoku izjavila je da je kroz pakao tog logora i susednog Svetog Grgura prošlo 2.000 žena.

Gordana Zalad navela je da je o sudbini žena na Golom otoku saznala od nekoliko žena koje su htele da govore o njihovom boravku na tom ostrvu koje su komunističke vlasti pretvorile u logor.

– U centru priče je mlada pijanistkinja koja je slučajno, ni kriva ni dužna završila na Golom otoku, jer ju je neko prijavio rekavši da ona hvali Ruse, a posebno Čajkovskog ć rekla je Gordana Zalad.

Dodala je da je njen roman fikcija o devojci koja pokušva da preživi na Golom otoku pomoću umetnosti, pisanjem svog romana „u glavi” i uživanjem u zvucima prirode na tom ostrvu.

– To, zapravo, deluje kao da je poludela – rekla je Gordana Zalad.

Navela je i da je nekoliko puta bila na Golom toku.

– Morala sam da vidim kako izgleda Goli otok i videla sam i shvatila da je zaista perfidna ideja da se napravi logor na mestu sa kojeg se ne može pobeći – rekla je Gordana Zalad.

Dodala je da joj je veoma žao jer je Smilja Filipčev, koja je najviše govorila o Golom otoku, umrla prošle godine i nije dočekala promociju knjige “Plava tišina”.

– Neke žene nisu htele da govore, neke su jednostavno nestale. Shvatila sam da se još i danas te žene posle pakla koju su proživele na Golom otoku boje da govore o tim iskustvima – rekla je Gordana Zalad.

Predgovor za knjigu napisao je Dobrica Ćosić.

„’Plava tišina’ je jedinstven roman o patnji devojke Natalije, apsolutno nevine golootočke žrtve kojoj je jedina nedokazana ‘krivica’ ljubav prema muzici Čajkovskog. Jedinstvena tematska osobenost romana je isticanje i slavljenje lepote nebesa i mora i ljudske dobrote u tom morbidnom logoru gde je dodir ruke, tiha, blaga reč, skriven sapatnički osmeh, predstavljao ljudski podvig i herojstvo”, napisao je Ćosić u predgovoru.

Gordana Zalad predaje engleski i italijanski na beogradskom Fakultetu političkih nauka, a „Plava tišina” je njen drugi roman.