Otkrijte šta krije Titova biblioteka

Povodom trinaestog obeležavanja Dana evropske baštine, manifestacije kojom se predstavlja kulturno nasleđe kao zajednička baština evropskih naroda, Muzej istorije Jugoslavije će u periodu od 20. do 27. septembra od 10 do 16 časova otvoriti javnosti deo fonda Biblioteke celine Josipa Broza Tita u Kući cveća.

Nekada lična biblioteka, a danas biblioteka zatvorenog tipa, Biblioteka celina Josipa Broza Tita sa statusom kulturnog dobra od velikog značaja, nedostupna je široj javnosti. Nastajala je u periodu od 1940. do 1980. godine od knjiga koje je Tito lično posedovao, onih koje je dobijao na poklon i onih koje su nabavljane za njegove potrebe kao predsednika. Mnogi poznati autori dela, javne ličnosti iz kulture, političkog života, različiti kolektivi, predsednici država, diplomatski korovi, političke partije, izdavačke kuće, udruženja i škole poklanjali su knjige iz raznih oblasti- od umetnosti, književnosti, vojnih dela do specijalnih izdanja malih tiraža namenski izrađenih za Tita.


U duhu teme ovogodišnje manifestacije koja ukazuje na značaj pismenosti i jezika kao i važnost njihovog očuvanja, u prostoru ambijentalne celine u Kući cveća, prvi put će biti predstavljeno jubilarno izdanje Pisma Haralampiju, prvog štampanog rada Dositeja Obradovića. Ovo izdanje iz 1961. godine, koje je kolektiv izdavačkog preduzeća Prosveta poklonio Josipu Brozu Titu za njegov sedamdeseti rođendan, predstavlja poseban primerak izrađen tehnikom sito štampe na furniru sa dekoracijom od bakarnog lima na koricama. Izborom ovog dela, skrenuće se pažnja na istorijski razvoj srpskog jezika i značaj pismenosti kao kulturnog jezgra svake civilizovane zajednice. U duhovnoj klimi prosvetiteljstva, autor ovog dela Dositej Obradović (oko 1739 – 1811) se istakao kao veliki srpski pisac, prosvetetelj i prvi ministar prosvete u Srbiji. Zalažući se za novu književnost utemeljenu na narodnom jeziku, Dositej je celokupnim svojim stvaralaštvom označio prekretnicu u istoriji srpske književnosti. Uvodeći evropsku kulturnu i književnu tradiciju, povezao je Srbiju sa Evropom i svetom.