SRPSKA BAŠTINA U OPASNOSTI: Okrugli sto u Etnografskom muzeju otvorio bolne teme

U nedelju, 17. maja 2015. u 12h u Etnografskom muzeju u Beogradu u sklopu manifestacije Muzeji Srbije, deset dana od 10 do 10, održan je Okrugli sto „Baština u opasnosti“ koji je iznedrio poražavajuće zaključke.

 

Okupljajući neke od vodećih stručnjaka u oblasti zaštite, muzeologije, kriminalistike, ali i novinarstva sa ciljem da ukaže na faktore koji ugrožavaju ovdašnje kulturno nasleđe, autorka i moderator tribine, istoričarka umetnosti, direktorka Artis centra, Tamara Ognjević kao da je otvorila Pandorinu kutiju.

Započelo je uvidom u sistematsku krađu arhivske građe na tlu Srbije i Jugoslavije u Prvom i Drugom svetskom ratu o čemu je govorio ugledni istoričar i arhivista mr Dragan Krsmanović. Na temu se nadovezao direktor Muzeja u Prištini, istoričar Branko Jokić, iznoseći poražavajuća saznanja o lažiranju istorije Kosova i Metohije koje se sistematski sprovodi poslednjih godina uz prećutnu podršku dela srpske stručne javnosti, koja nedelanjem doprinosi planskom uništavanju srpskog kulturnog identiteta na ovom neuralgičnom području.

– Našu baštinu na Kosovu najviše ugrožava srpski faktor – završio je svoje izlaganje vidno uzbuđen Jokić.

Ali da ratovi nisu jedini rizik po kulturnu baštinu Srbije ukazao je direktor Narodnog muzeja u Valjevu dr Vladimir Krivošejev, naglašavajući da je puka sreća u prošlogodišnjim poplavama zaštitila valjevski muzej od katastrofe. I ne samo njega.

Faktor puke sreće ipak nije od značaja kad su u pitanju divlji „arheolozi“ i stihijska gradnja koja najvitalnije ugrožava arheološke terene prema rečima arheologa i konzervatora mr Adama Crnobrnje iz Narodnog muzeja u Beogradu.

– Nepoštovanje zakona, koji ma kako zastareli ipak postoje i čine pravni okvir za zaštitu baštine, dovodi u praksi do gotovo legitimnog devastiranja arheološkog nasleđa. I dok se svi sablažnjavaju nad onim što je ISIS činio u Mesopotamiji, dotle slične stvari nestaju gotovo svakodnevno pod kašikama mehanizacije u Srbiji – rekao je Crnobrnja dodajući da arheolozi i zaštitatiri u ovom trenutku ne nalaze načina da zaustave ove procese.

O kulturnoj baštini Srbije kao atraktivnom plenu za kradljivce umetnina i antikviteta govorila je mr Renata Samardžić sa Kriminalističko-policijske akademije iz Zemuna, a o ulozi medija u zaštiti baštine ugledni televizijski autor, Bora Otić. Ipak, najvažnije smernice koje se tiču preventive zaštite dobara dala je Vesna Živković, MA iz Centralnog institute za konzervaciju.

– Zaštita kulturnih dobara zahteva strateško planiranje. Ulaganja u preveciju je uvek manje nego troškovi sanacije štete koja može biti takvih razmera da je zapravo nenadoknadiva – rekla je Živkovićeva naglašavajući da Centralni institute za konzervaciju stalno radi na edukaciji muzealaca i zaštitara, ali da se najveći deo implementiranih znanja ne primenjuje u praksi.

Publika je uzela vrlo dinamično učešće na ovoj tribini stavljajući jasno do znanja da nije ravnodušna prema ovakvim temama.

– Smatram ovaj javni razgovor samo početkom dugoročne akcije koju ću vrlo rado pokrenuti sa timom Artis centra i svim kolegama i institucijama koji su spremni da delamo na poboljšanju uslova zaštite kulturne baštine Srbije – rekla je na kraju razgovora Tamara Ognjević.