Zašto se kaže: ‘NI ZA JOTU’?

'Ni za jotu Vlada neće da popusti. Neću da popustim i nema više pregovora. Da razgovaramo možemo, ali pregovora više nema. Ne vidim šta ćete da uradite, da zapalite zgradu? Ja mišljenje neću promeniti', rekao je Vučić danas novinarima na konferenciji za štampu povodom ostavke Lazara Krstića na mesto ministra finansija.

Kada se kaže da neko neće da popusti, ili odstupi od svoga stava ni za jotu, onda to znači da nije spreman ni na kakve ustupke, tj. da neće od svojih principa, zahteva i sl. da ustukne nimalo, ni u najmanjoj meri.

Šta jota zapravo znači?

Jota je naziv za deseto slovo u starom grčkom alfabetu, koje odgovara našem latiničkom i ćiriličkom i. U nas se, opet jotom naziva slovo j – otuda izraz jotovanje – ali to nema nikakve veze sa frazeologizmom ni za jotu.

Taj frazem oslonjen je na grčku jotu, koja se ponekad piše i kao crtica ispod slova alfa, omega i eta (dugo a, o i e).

Kao mali, sitan znak, to grčko slovo kasnije je, u prenesenom smislu, počelo da označava nešto sasvim maleno, neku sitnicu uopšte.

Otuda i izraz ni za jotu znači: „ni za najmanju sitnicu”, „ni u najmanjoj meri”, „nimalo”, „nikako”, pisao je Milan Šipka u izdanju Prometeja iz Novog Sada.