MISTERIJA KORONA VIRUSA: Zašto DECA manje oboljevaju?

Naučnici širom sveta nastoje da što bolje prouče koronavirus, a jedna od nepoznanica koja im je još nedokučiva je podatak da su deca manje podložna ovoj infekciji.

Beta

Epidemija koronavirusa je objavljena 31. decembra, ali u tom trenutku nijedno dete mlađe od 15 godina nije bilo među obolelima, sve do 22. januara. U studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Nju Ingland navodi se da su „deca izgleda manje podložna infekciji, a i kada se zaraze koranavirusom imaju mnogo blaže simptome nego odrasli“.

U međuvremenu, doktori su zabeležili nekoliko novih slučajeva zaraze koronavirusom kod dece. Obolela je devetomesečna devojčica u Pekingu, dete iz Nemačke čiji je otac oboleo i jedno dete iz Šenžena u Kini, koje je bilo zaraženo virusom, ali nije imalo nikakve simptome, piše RTS.

U sredu su kineske vlasti potvrdile da je kod bebe u Vuhanu, posle 30 sati od rođenja potvrđeno prisustvo koronavirusa s obzirom na to da je infekcija potvrđena i kod majke.

U celini gledano, deca deluju kao da su otpornija na ovaj virus

“Iz svega što smo do sada utvrdili i iz razloga koji nam nisu jasni, čini se da koronavirus pogađa pre svega odrasle“, kaže za Biznis insajder Ričard Martinelo, vanredni profesor infektologije na Medicinskom fakultetu pri Jejlu.

Medicinski eksperti ističu da je mali broj obolele dece sreća u nesreći, jer je manje verovatno da će deca redovno prati ruke, prekrivati usta kad kašlju i kijaju ili se uzdržavati od kontakata sa drugim, a sve su to ponašanja koja doprinose širenju klica.

“Ako su deca zaštićena, to je dobro pre svega za njih, ali i za celokupnu populaciju, jer ako bi virus prodro u pedijatrijsku populaciju, to bi višestruko ubrzalo širenje epidemije“, smatra profesor Eron Majlstoun, epidemiolog i pedijatar na Univerzitetu „Džons Hopkins“.

Deca su manje obolevala i od SARS-a

Simptomi novog koronavirusa slični su upali pluća ili gripu – groznica, kašalj, visoka temperatura, otežano disanje i bolovi u grlu.

Koronavirus ima dosta sličnosti sa SARS-om od čijih posledica je od novembra 2002. do jula 2003. godine umrlo 774 ljudi, a više od 8.000 je bilo zaraženo. Među svima njima je bilo i obolele dece, ali samo 80 laboratorijski potvrđenih slučajeva i 55 potencijalnih ili sumnjivih slučajeva.

Većina obolele dece je imala temperaturu, neka kašalj ili povraćanje. U izveštaju iz 2007. godine, stručnjaci centara za kontrolu i prevenciju bolesti utvrdili su da deca od 12 godina i mlađa pokazuju blaže simptome SARS-a od odraslih. Nijedno dete ili adolescent nisu umrli od virusa, a potvrđen je samo jedan slučaj da je dete prenelo SARS drugoj osobi.

Naučnici do danas sa sigurnošću ne znaju zašto je tako

U trenutnoj epidemiji koronavirusa pretpostavlja se da postoje dva objašnjenja zašto se tako malo dece razbolelo – ili su bila manje izložena virusima ili postoji neki drugi razlog zašto njihov organizam tako reaguje na virus.

“Pretpostavljam da je manje dece zaraženo zbog načina i mesta gde je epidemija nastala“, naveo je Dejvid Veber profesor epidemiologije i pedijatrije na Univerzitetu u Severnoj Karolini za Biznis insajder.

Kineske vlasti misle da su virusu podlegli najpre ljudi na ribljoj pijaci u Vuhanu, a deca nisu posetioci pijaca, smatra profesor Veber.

Pijaca u Vuhanu je zatvorena 1. januara, a lokalni zvaničnici zabranili su prodaju živih životinja širom grada. Komunistička partija Kine obećala je odlučnu borbu protiv ilegalne trgovine divljim životinjama širom zemlje.

Ako bi se koronavirus proširio među decom, epidemija bi se naglo proširila

Moguće je i da odrasli ne prenose virus na decu jer više vode računa o higijeni ruku, nose maske i izoluju se ukoliko se osećaju bolesno. Pošto se virus prenosi kapljično dobra higijena je ključna.

Ali širenjem epidemije, verovatno će porasti i broj zaražene dece. Ipak, za sada grip predstavlja mnogo veću opasnost za većinu dece širom sveta nego koronavirus, naglašava profesor Veber.

“Trebalo bi u ovom trenutku mnogo više da nas brine grip i druge respiratorne ili virusne infekcije, jer su u slučaju ovih epidemija deca glavni prenosioci zaraze“, dodaje Veber.

Kod dece mlađe od pet godina komplikacije nastale kao posledica gripa, poput upale pluća, bronhitisa ili upale bubrega mnogo su češće. Naučnici ni u ovom slučaju nisu sigurni zašto je tako, ali mnogi pretpostavljaju da je razlog to što je imunološki odgovor organizma kod dece mnogo intenzivniji, pa zato češće dolazi do komplikacija dok njihov organizam pokušava da se izbori sa infekcijom.

Većina smrtnih slučajeva povezanih sa gripom u Sjedinjenim Državama u 70 do 85 odsto se odnosi na populaciju stariju od 65 godina. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, od koronavirusa oko 80 odsto smrtnih ishoda je u populaciji starijoj od 60 godina.

“Ako uspemo da ovaj virus držimo podalje od pedijatrijske populacije, to će nam pomoći da se širenje zaraze spreči“, naglašava profesor Majlstoun.