MOGU LI POPLAVE IZ 2014. PONOVO DA SE DOGODE? Hidrolog objasnio stepen opasnosti

Hidrolog Dejan Vladiković objasnio je da opasnost od poplava ne zavisi samo od količine kiše, već i od prethodne zasićenosti tla vlagom.

printscreen/youtube.com/RTV Vlasotince

“Intenzitet kiša je u korelaciji sa stanjem u tlu, ako imamo veliko zasićenje zemljišta onda će i 20 mm će izazvati poplave. Mi smo u aktuelnoj situaciji imali da je vlaga u tlu ipak bila niža i svaka analogija sa 2014. godinom je u ovom trenutku nemoguća”, rekao je hidrolog za TV Prva.

To je dodatno objasnio iznošenjem podataka o procentu vlage u zemljištu.

“Ona je sada otprilike na 20 do 30 odsto, a pre sedam godina kada su bile kolubarske i obrenovačke poplave je bila 100 odsto. Tako da u takvim slučajevima i mala kiša izazove veliki problem”, rekao je Vladiković.

Govoreći o prosečnoj količini padavina, rekao je da je u poslednje vreme najviše kiše palo u Beogradu.

“Neki majski prosek je od 50 mm u Vojvodini do 80 mm u centralnoj i južnoj Srbiji i u planinskim predelima oko 90 mm. U prethodnim danima, u ove tri epizode je najviše kiše palo u Beogradu, što je interesantno, sumarno oko 55 mm”, rekao je on.

Na pitanje da li zima bez padavina i snegova znači mirno proleće odgovara tako da naglašava da se skoro uvek kod prognoza mora uzeti više faktora u obzir.

“To nije pravilo, imate zima kada ima puno snega, a on se onda postepeno topi, zavisi da li u periodu od marta do maja imate to topljenje i ciklone. Ako se to dogodi onda imate ozbiljne poplave”, objašnjava Vladiković.

Situacija na međunarodnim rekama – Savi, Dunavu i Tamišu se prati, kaže hidrolog i dodaje da je tačno da vodostaji reka rastu, ali da nema mesta za paniku.

U poslednje vreme najveća promena klime je to što se dešavaju apsolutno nepredviđene situacije.

“Uočene su jako česte i intenzivne vremenske pojave, mi akcenat bacamo na bujične poplave, a za njih je pravo umeće dati upozorenje”, kaže Vladiković.