NAJLEPŠA NOĆ U GODINI: Vesela nesanica držala se Srbiju budnom u 14. NOĆI MUZEJA! (FOTO GALERIJA)

Noć muzeja - Laboratorija za antropologiju
Promo

Treće majske subote, šetalo se bez umora, s osmehom na licu i željom za upijanjem novog, neispričanog i još neotkrivenog. Noć muzeja, 14. po redu, probudila je Beograd i još 43 grada i mesta Srbije.

 

Od 17 časova pa sve do 1 iza ponoći u Srbiji su u Noći muzeja šetali posetioci 43 grada i mesta Srbije, ali i 120 gradova, 30 država i 3.000 muzeja u okviru Evropske Noći muzeja.

Zvukom fanfara sa Vojnog muzeja na Kalemegdanu počela je 14. beogradska Noć muzeja. Tradicionalno veliko interesovanje bilo je upravo za ovaj muzej koji je u Noći muzeja prikazao izložbu o tome kako su živeli obični ljudi u u vreme Velikog rata, kroz istorijski osvrt na svakodnevni život običnog čoveka tokom turbulentnih vremena.

Zemlja partner ovogodišnje Noći muzeja, Republika Koreja donela je u Srbiju pravi praznik za oči – prelepi splet tradicije, mode i umetnosti pretoćen u glamurozne svečane haljine. Ručno šivena korejska narodna nošnja, hanbok, koja je prošle godine bila izložena u Luvru viđena očima korejske umetnice He Sun Li, predstavljena u Noći muzeja u Parobrodu bila je hit 14. Noći muzeja.

Izložba u Ruskom domu, posvećena Bulgakovu sa 35 radova ruske umetnice oduševila je ne samo fanove romana nad romanima „Majstor i Margarita“ već i one koji su se prvi put sreli sa ovim piscem. Umetnica Jelena Martinjuk, koja je bila gošća Noći muzeja i Beograda, priznala je da nije očekivala takvo interesovanje i pažnju koju je dobila, kako od publike tako i od medija za svoje foto-radove.

Deo Viasat History neispričanih priča, Laboratorija za antropologiju Instituta za anatomiju, inače ekskluzivno otvorena za javnost samo u Noći muzeja, oduševila je publiku drevnim urgentnim centrom koji je predstavio autentične rimske hirurške instrumente, paleopatološke kolekcije i u njima kosti stare nekoliko vekova, povrede na kostima iz perioda antike, srednjeg veka i Drugog svetskog rata.

Doktorova kula, najstarija psihijatrijska ustanova u regionu, bila je savršeno mesto za posetioce Noći muzeja koji su rešili da ove majske večeri zavire u lične priče dva velikana koji su život posvetili proučavanju ljudske psihe – Frojdu i Jungu.

Na košarkaškim terenima KK Crvena zvezda do 1 iza ponoći se plesalo na mts plesnom podijumu koji je u život vratio plesnu groznicu ranih 60-ih i brilijantin na Mali Kalemegdan. Veselo je bilo i u Jevrejskoj opštini gde je predstavljen legat Miše Blam i gde je celo veče bilo posvećeno džezu i to kroz džem sešne.

Priliku da se „vrate u budućnost“ imali su i posetioci Konaka kneginje Ljubice, gde je predstavljena istorija Beogradskog sajmišta – mesto na kome je prikazana prva televizijska emisija, na koje se išlo da vidiš i da budeš viđen.

Svoju osamdeset godina dugu istoriju, ekskluzivno u Noći muzeja, predstavio je Beogradski sajam i to sveobuhvatnom izložbom o „mestu koje je video ceo svet“. „Krivi toranj beogradski“, kako je nazivana Crkva Sv. Ante Padovanskog, bio je jedna od najposećenijih lokacija u beogradskoj Noći muzeja a o susretima Karađorđevića i Nikole Tesle posetioci su slušali u magičnom ambijentu Dvora.