Najneizvesniji izbori u istoriji Hrvatske: Rezultati anketa otkrivaju ko ima prednost

U Hrvatskoj su jutros otvorena birališta za drugi krug predsedničkih izbora na kojima oko 3,9 miliona glasača bira novog šefa države između kandidata levog i desnog centra.

Beta

Građani na jednim od najneizvesnijih izbora dosad odlučuju hoće li ih i narednih pet godina voditi aktuelna predsednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ili će poverenje pokloniti kandidatu levog centra, bivšem premijeru Zoranu Milanoviću iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), koji je pobedio u prvom krugu.

Birališta su otvorena u 7.00, a zatvaraju se u 19.00, kada se završava i izborna tišina.

Pravo glasa ima oko 3, 9 miliona birača, od kojih 3, 7 miliona s prebivalištem u Hrvatskoj i oko 177.000 aktivno registrovanih u inostranstvu, najviše u susednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Nemačkoj oko 29.000.

Izbore prati više od 24.000 posmatrača.

Po zatvaranju birališta očekuju se i prve izlazne ankete, dok će Državna izborna komisija od 20.00 početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih pet minuta.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o odzivu i eventualnim nepravilnostima, u 12 i 17 časova.

Prema poslednjoj anketi Ipsosa, koju je u petak uveče objavila Nova TV, Milanović je u blagoj prednosti i vodi s 45 odsto glasova ispitanih, dok njih 42 odsto podržava Grabar-Kitarović.

Neodlučnih je, međutim, oko 13 odsto.

Drugi krug izbora se održava pošto u prvom krugu 22. decembra ni jedan od ukupno 11 kandidata nije uspeo da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51,20 odsto birača.