– Na skali čitalačke pismenosti njih 38 odsto to ne uspeva, 40 odsto matematičke i 38 odsto naučne – navela je predstavnica Instituta za psihologiju Marina Videnović, na konferenciji za novinare u zgradi Vlade, na kojoj je objašnjeno da je tu reč o primenjivosti stečenog obrazovanja.
Prema njenim rečima, U Srbiji je, od aprila do juna 2018. godine 8.442 petnaestogodišnjaka iz 190 škola učestvovalo u studiji PISA.
Ona je precizirala je testirano 79 zemalja, i da je prosečno postignuće u Organizaciji za eknomsku saradnju i razvoj, koja je pokrenula ovu studiju, oko 500 poena.
– U odnosu na zemlje regiona, postignuće učenika iz Srbije je više od postignuća učenika iz Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, a slabije od postignuća učenika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Poljske – rekla je predstravnica Organzacije za ekonomsku saradnju i razvoj Tijana Prokić Brojer, navodeći da je Poljska uzeta kao primer zbog dobrog obrazovnog sistema koji je brzo pokazao efekte.
– Ovo ne znači da ti učenici ne znaju čitaju, oni to znaju, već je njima dosta problematično sposobnost da primene to što znaju u nekim svakodnevnim situacijama – rekla je Brojer, govoreći šta znači to da se ne dostiže osnovni nivo pismenosti.
U odnosu na prethodni PISA ciklus nisu uočene značajnije razlike, a testiranja se rade na tri godine, mada Srbija nije učestvovala u njemu 2014.
Testiranje je pokazalo da više od 80 odsto učenika iz trogodišnjih stručnih škola ne dostiže osnovni nivo pismenosti, već je njihovo postignuće za oko 140 poena niže u odnosu na postignuće učenika iz gimnazija.
Ministar prosvete i obrazovanja Mladen Šarčević je rekao da se premećuju rezultati refomi u obrazovanju ali da će ozbiljnije poboljšanje rezultata mogu očekivati na testiranju 2024. godine
– Iz iskustva znam da ovo nije kratka priča, jednogodišnja biljka već višegodišnja i ovo su duže staze – rekao je Šarčević, navodeći da obrazovanju potrebno mnogo veće ulaganje.
Govoreći o merama koje se preduzimaju, on je rekao da se došlo do 10.000 digitalnih učionica, dogodine i one potom biće ih po još 10.000, navodeći da ulažu ozbilni napori da uslovi u učinicama za usvajanje znanja unaprede.
On je rekao da je “najgori deo koji treba da pobedimo prikazivanje lepše stvarnosti nego što jeste”.
– Otuda mnogi “vukovci” na sve strane koliko hoćete, otuda je subjektivna ocena nastavnika, želja učenika, nastavnika aksiom – rekao je Šarčević, na konferenciji za novinare na kojoj je rečeno da PISA trestiranje nije takmičenje već način da se bolje sagledaju problemi.