POSLE ITALIJANA POBUNILI SE I NEMCI: Vojnici NATO traže odštetu zbog osiromašenog uranijuma

Bivši nemački vojnici podneli su zahtev za odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranijumu koji je korišćen tokom ratova na Balkanu i u Iraku.

Bombardovanje
Wikipedia

O tome je i frakcija Alternative za Nemačku u Bundestagu zatražila mišljenje nemačke vlade.

Portal T-online navodi da je oko 220 vojnika zatražilo odštetu zbog izlaganja uranijumu, a ponovo su aktuelizovane rasprave o tome koliko je pomenuta municija štetna za zdravlje, prenose banjalučke Nezavisne.

– Studije Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija lekara protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korištenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja – piše portal.

Nemačka vlada je u odgovoru 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su nemački vojnici trpeli bilo kakve zdravstvene posledice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, pre svega, korišćena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima namenjenim za uništavanje oklopa.

– Rezultati studije uticaja osiromašenog uranijuma pokazuju da na mestima korištenja ove municije ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigde nisu iskazali – naglašeno je u dopisu koji je objavljen na stranici nemačke vlade.

Austrijska armija takođe je na svojoj stranici objavila studiju o dejstvu osiromašenog uranijuma.

– Može se zaključiti da jedino direktno udisanje supstanci na ratnim područjima može predstaviti određenu opasnost za zdravlje ljudi – naglasili su oni.

Kako kažu, opasnost može nastupiti zbog hemijskih, ne radioaktivnih karakteristika ovog materijala, i to samo ako se u većim količinama unese u organizam putem nekog rastvora.

– Civilno stanovništvo, pripadnici humanitarnih organizacija i mirovne trupe teško da su udisali taj materijal u tim količinama. Ipak, dugoročniji direktan kontakt s osiromašenim uranijumom, poput komadića municije, bi trebalo izbegavati – navode oni.

Slučaj “Italija”

S druge strane, izloženost vojnika osiromašenom uranijumu odavno nije novost za Italiju, čiji vojnici već godinama biju sudsku bitku kako bi dobili obeštećenje vlade zbog učešća u NATO akcijana na Kosovu.

Tek posle više od devet godina od bombarodvanja na KiM i javnih protesta, žalbi sudovima i rezultata tada ustanovljene komisije za istragu, dodeljeno je prvih 30 miliona evra za obeštećenje žrtvama osiromašenog uranijuma.

Prema nekim podacima, od 1999. godine do 2018. preminulo više od 359, a obolelo više od 4.000 italijanskih vojnika koji su bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma, a među njima je veliki broj onih koji su bili na Kosovu.