POSLE POTRESA U ITALIJI I MAKEDONIJI: Da li Srbija treba da se plaši ZEMLJOTRESA?

Zemljotres
Printscreen/Youtube

Posle zemljotresa u Italiji i Makedoniji postavlja se pitanje da li sličan scenario čeka i Srbiju.

 

Seizmička opasnost je najizraženija na prostoru centralne Srbije, upozorio je zamenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda (RSZ) Branko Dragičević i dodao da u Vojvodini opasnosti od zemljotresa nema.

– Postoji visok nivo seizmičke opasnosti na teritoriji Srbije. Realno je na ovim prostorima očekivati magnitude i do 5,9 – najviše šest stepeni Rihterove skale, jer su se zemljotresi te jačine već dešavali – rekao je Dragičević.

Prema njegovim rečima, karakteristika zemljotresa je da se dešavaju na mestima gde su se već dogodili u prošlosti. U Srbiji su ranijih godina jači potresi zabeleženi u Kraljevu i na prostoru Mionice.

– Srećna okolnost je to što na našim prostorima nemamo tako veliko prikupljanje seizmičke aktivnosti, kao u okolnim zemljama: Makedoniji, Albaniji, Grčkoj, Turskoj, Italiji i Crnoj Gori , ali to ne znači da smo bezbedni – naglasio je Dragičević.

Kako je dodao, na primeru zemljotresa u Kraljevu, koji se dogodio 2010. godine, pokazalo se da je dosta objekata seizmički neobezbeđeno – stari su ili nisu poštovani propisi o aseizmičkog gradnji. Dragičević je akcenat stavio na preventivno delovanje – od aseizmičkog projektovanja, prostornog planiranja i jačavanja službi za delovanje u vanrednim situcijama, do edukacije stanovništva.

Kakve će posledice zemljotres imati, osim od njegove jačine zavisi i od toga da li se dogodio u ruralnoj ili gradskoj sredini, na kojoj dubini i udaljenosti objekata, ali i od kvaliteta tla, koje nekoliko puta može da uveća štetno dejstvo zemljotresa.

– Zemljotres se ne može sprečiti i ne može se predvideti dan, čas i tačno mesto, ali se može ublažiti preventivnim delovanjem – poručio je Dragičević i objasnio da seizmolozi izrađuju prognozne karte, koje govore u kom prostoru će se dogoditi sledeći zemljotresi.

Za malu materijalnu štetu nakon zemljotresa u Skoplju, on razlog vidi u kvalitetu objekata, a za veliki broj povređenih u panici. On je podsetio da se u Makedoniji na istom mestu 1963. godine dogodio razoran zemljotres u kojem je život izgubilo više od 1.000 ljudi i srušeno tri četvrtine grada.

To je bio razlog za izgradnju objekata koji ispunjavaju standarde, ali i za veći strah građana koji su se uglavnom povredili bežeći u panici. Dragičević je podsetio da je nakon glavnog udara normalno da usledi nekoliko desetina, pa čak i stotina slabijih udara, kao što je slučaj u Makedoniji.