PRAVOSNAŽNA PRESUDA: Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor

Međunarodni sud u Hagu danas je pravosnažno osudio bivšeg predsednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžiću doživotni zatvor, zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u BiH.

Beta/AP

Uoči početka izricanja presude Radovanu Karadžiću pred zgradom Haškog suda okupili su se rođaci žrtava rata u Bosni i Hercegovini kao i oni koji Karadžiću pružaju podršku.

Kako su preneli izveštači iz Haga,  jedan čovek je pred sud došao umotan u srpsku zastavu i s transparentom s porukom da je reč o političkom sudu i da su Karadžić i ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić prvostepeno osuđeni bez dokaza.

U isto vreme na zaštitnoj ogradi ispred suda predstavnici bošnjačkih udruženja postavili su tranpsarent na kojem piše “Radovan Karadžić – genocid, Adolf Hitler – Holokaust”.

Uoči izricanja presude nekadašnjem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred naslednikom Haškog tribunala, pred sudnicom su i rođaci žrtava rata u Bosni i Hercegovini i oni koji Karadžiću pružaju podršku.

– Vreme je da plati za ono što je učinio – rekla je Munira Subašić iz organizacije Majke Srebrenice.

Ona je navela, kako prenosi Asošiejted pres, da će sud “počiniti genocid nad pravdom” ako Karadžić bude osuđen na manje od doživotnog zatvora.

S druge strane, N1 prenosi da je jedan čovek ispred suda došao s transparentom s porukom da je reč o političkom sudu i da su Karadžić i ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić prvostepeno osuđeni bez dokaza.

Tom prilikom je došlo do incidenta kada su tom čoveku prišli članovi porodica žrtava i njihovih udruženja.

Karadžić koji je u sudskom pritvoru u Sheveningenu (Scheveningen) od 30. jula 2008. zatražio je da bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi. Tužilaštvo je žalbom zatražilo da Karadžić bude osuđen na doživotni zatvor.

Apelacionim većem koje je izreklo pravosnažnu presudu Karadžiću predsedava sudija Van Jonsen (Vagn Joensen) iz Danske. U veću su još sudije: Ivo Rosa iz Portugala, Grasijela Santana (Graciela) iz Urugvaja, Hose Solasa (Jose Soleasa) iz Španije i Vilijam Sekule (William) iz Tanzanije.

Većem je predsedavao američki sudija Teodor Meron, ali se on povukao pošto je Karadžićeva odbrana tražila njegovo izuzeće zbog navodne pristrasnosti.

Tribunal je 24. marta 2016. Karadžića proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Po prvostepenoj presudi, srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski su, u julu 1995, streljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice s genocidnom namerom da ih unište kao etničku grupu.

Pored genocida, Karadžić (73) osuđen je za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana dela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje medjunarodnih talaca.

Ta krivična dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Raspravno veće je Karadžića oslobodilo krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština, ocenjujući da tu optužbu tužilaštvo nije dokazalo.

Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški tribunal podigao je u julu 1995.

Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića, kako su saopštile 21. jula 2008. godine u Beogradu. Karadžićevi advokati tvrdili su, međutim, da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mestu.