PSIHOLOG O DECI IZ “RIBNIKARA”: “Proces oporavka će potrajati i do godinu dana, ako ne i više”

Kraj školske godine u „Ribnikaru“ 2. juna. Ministarstvo traži od direktorke da podnese ostavku. Psihološka pomoć za decu, roditelje i nastavnike trajaće godinu dana.

Printscreen

Ko je odgovoran za zločin koji je počinio maloletni Kosta K? Pravimo li od ubice žrtvu? Kako mediji treba da izveštavaju o ovom slučaju? O tome su na K1 televiziji u „Uranku“ razgovarali psiholog iz Radne grupe za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih dr Hana Korać, dekan Fakulteta za medije i komunikacije dr Nada Popović Perišić i prof. dr Stanko Crnobrnja.

Psiholog dr Hana Korać je istakla da je Radna grupa za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih nakon 3. i 4. maja konsultovala kolege širom sveta.

– Svi do poslednjeg su nam rekli da vidimo u našem podneblju i mentalitetu koji problemi se javljaju iz dana u dan i damo određene predloge na osnovu toga. Postoji konsenzus da deca treba da ostanu u zajednici i struka se uključila kako bi im pružila taj vid psihosocijalne podrške koja im je potrebna da prebrode ovu tragediju. Kako deca, tako i njihovi roditelji i nastavnici – rekla je ona za K1 televiziju.

U školi je trenutno veći broj đaka koji dolazi u odnosu na one koji se nisu još vratili.

– Naša ciljna grupa su deca koja trenutno nisu u školi. I zato je pozorište „Dadov“ počelo da radi od deset ujutru do šest popodne. Tu rade stručnjaci koji pružaju psihosocijalnu podršku. Želimo da kažemo ljudima koji ne žele da vraćaju decu u školu da mogu tu da dođu, kao i da deci pošaljemo poruku da ih podržavamo i da postoji mesto za njih. Najgore za tu decu trenutno je da budu izolovana u neke manje grupe. „Dadov“ će raditi kontinuirano i tokom leta i u narednih godinu dana, kao i po potrebi dece ukoliko se ona, roditelji ili nastavnici, budu javljali i nakon godinu dana – kazala je dr Korać u „Uranku“.

– Ovo je mesto gde možemo pružiti nivo podrške osnaživanja kroz sve što prolaze i emotivne reakcije su normalne s obzirom na okolnosti koje su se dogodile. Proces oporavka će potrajati i ne može da se desi tokom noći. Takođe, kolege su i dalje u školi i rade sa decom. Ne treba uput, samo đačka knjižica ili lična karta.

Mediji pali ispit

Dr Nada Popović Perišić smatra da su mediji pokazali nestrpljenje.

– Mediji su se kretali od toga da prvo senzacionalistički javljaju šta se desilo, pa su onda opisali događaj, pa su odjedanput počeli da se stavljaju na stranu dečaka kao nekog ko je bio odličan đak, primeren u svemu. Potpuno iracionalno za nas slušaoce, mi nemamo objašnjenje za tako nešto. Zato mediji ne bi trebalo da izveštavaju pre nego što stručnjaci relevantno ispitaju događaje – kazala je ona za K1.

– Postoje barem četiri koraka u forenzičkom ispitivanju događaja: sam dečak, roditelji, škola i društvo koje ga okružuje. To su mogući izvori raznih patologija koje treba da se istraže. Mediji bi morali da izveštavaju samo na osnovu činjenica: to se dogodilo, imao je toliko godina, u toj školi, i da pustimo stručnjake da nam kažu šta se desilo. Mi dobijamo sliku koja je prošla kroz optiku nekoga ko je pisao tekst.

Dr Popović Perišić smatra da mi kao društvo sa voajerskom kulturom imamo potrebu da vidimo kako neko živi i dodala:

– Imate jedan element preko kojeg se prelazi, a to je da je dečak promenio razred, to nije baš uobičajeno u školi. Ja bih pošla od toga, ja nisam stručnjak ali ako bih se bavila time, ispitivanje narativa bih započela od toga. Mogao je odmah da se upiše u to odeljenje. Dajem sebi za pravo da govorim o nečemu za šta nisam stručnjak, ali meni to para uši.

Generacija Z ostala ispod radara

Prof. dr Stanko Crnobrnja priznao je u „Uranku“ da su ga iznenadili ozbiljni mediji u Srbiji.

– Medije koji od svake prilike prave senzaciju ne uzimam u obzir, ali ozbiljni mediji su propustili ozbiljnu priliku da analiziraju čitavu jednu generaciju koja je potpuno nova u odnosu na sve ranije generacije u istoriji civilizacije, takozvana generacija Z. Treba posvetiti pažnju analiziranju njihovih navika, sistema vrednosti, načina komuniciranja koje je kompletno digitlano maltene. Mediji su propustili priliku da nam prikažu tu jednu novu generaciju. Ona je ta koja će za deset godina da oblikuje ovaj strahotni 21. vek, a mi to ne radimo – rekao je on za K1 televiziju.

– Frapantno je to, što se drugi masakar u Mladenovcu, tretira kao da to je skoro pa normalno. Podivljao čovek, uhvatio „kalašnjikov“ i pobio ljude.

Prof. dr Crnobrnja smatra da je ovo bila prilika da mediji sačekaju psihologe.

– Vračarski krug dvojke odgaja svoju decu, a bilo bi veoma interesantno proniknuti u to kako se oni uopšte među sobom razvrstavaju klasno, ili po uticaju svojih roditelja. To je fantazija za psihologe, da se otkrije šta se tu radi – rekao je on i dodao:

– Opet tipično za medije – jurimo lošeg momka, a onda od lošeg momka pravimo dobrog. Zato što su ova jadna deca prepuštena zaboravu, jer su istog sekunda manje interesantna od sudbine ovoga momka i toga šta će mu se desiti. To je jedna dramaturgija ugrađena u novinarski šablon. Interesantan je onaj koji je preživeo, da vidimo kojim će mukama sada da bude izložen, ne samo on, nego i porodica i svi oko njega. To sada interesuje medije. To je suštinski pogrešno. Videli ste reakcije na internetu koje su šokirale javnost, moguće da je većina njih bila izmišljena. Ali sama podrška na internetu tom masakru je otrežnjenje, da otkrijemo zašto u toj generaciji takve stvari mogu da se dese.

On je napomenuo da mi svaki drugi dan čitamo o vršnjačkom nasilju većeg ili manjeg intenziteta.

– Svi zajedno živimo u strahovito nasilnom okruženju, psihološkom i fizičkom, i u svemu tome ta omladina raste bez razumevanja i medija i starijih generacija.

Odgovornost društva

Psiholog dr Hana Korać smatra da postoje mnogi primeri dobre prakse širom sveta kako se reagovalo nakon velike tragedije.

– Ovo se prvi put desilo kod nas. Prvih dana su dolazili samo psihijatri u školu, jer su oni jedini imali znanje da procene kome treba hitno zbrinjavanje. Nakon toga su došli i psiholozi. Mi ćemo s vremenom videti šta će se javljati kod dece i pomoći da se adaptiraju na životnu situaciju.

Dr Nada Popović Perišić napominje da moramo znati šta znači odgovornost u društvu.

– U svetu čim se dogodi ovakav tragičan događaj, odgovorni po hijerarhiji iako nisu odgovorni podnose ostavku. Dok ne uvedemo odgovornost u društvu, oslobađamo i decu odgovornosti, jer ona ne vide model.

Dr Stanko Crnobrnja je kazao da je potrebna „propaganda koja menja narativ“.

– Moja teza je da svi mehanizmi države treba da se upregnu u jednu ozbiljnu propagandnu akciju koja menja narativ društva. Mi smo u narativu u kome se vrednuju svari koje ne treba da se vrednuju i to je svima jasno. Tome može da kontrira samo dobro smišljena propaganda – istakao je on u „Uranku“.

– Primećujem po generacijama kojima predajem da se zrelost mladih spustila sa 18 godina na 12-13 godina u smislu koliko informacija poseduju. Na klik dugmeta su pametni kao ceo svet. Taj mali monstrum se opremio kao pripadnik specijalne službe. To nije bilo moguće 1957. godine. Odraslo društvo ne kontrira tome pozitivnom propagandom, a ona je ta koja menja kontekst društva i društveni narativ – zaključio je on za K1 televiziju.