Referendum uspeo i pre glasanja: Šta su juče odlučili građani Srbije?

Pravo glasa imalo je 6.510.323 građana. Građani su se na pitanje "Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije" izjašnjavali zaokruživanjem odgovora "da" ili "ne". Cenzus u pogledu izlaznosti kao uslov da bi referendum uspeo ne postoji.

Foto: screenshot/youtube.com

Predsednik Aleksandar Vučić saopštio je da je za “da” na referendumu o promeni Ustava Srbije u oblasti pravosuđa glasalo 60,48 odsto izašlih građana.

Republička izborna komisija saopštila je da je, prema podacima obrađenim do 22.30h, na osnovu obrađenih 34,68 odsto glasačkih mesta, za “da” glasalo 61,84 odsto, dok je prema podacima organizacije CRTA za “da” glasalo 57,4 odsto građana upisanih u birački spisak.

Promenu Ustava predložila je Vlada, a poslanici Skupštine Srbije izglasali su Predlog Akta o promeni Ustava.

Referendumsko pitanje postavljeno je vrlo neodređeno, a glasilo je ovako: “Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?”.

Kada je reč o sudstvu predložena promena je da će sve sudije birati Visoki savet sudstva, a mandat sudije će od od početka biti neograničen, dok će Narodna skupština biti izuzeta iz postupka izbora sudija.

Po važećem Ustavu Narodna skupština bira sudije koje se prvi put biraju na sudijsku funkciju i prvi mandat (probni period) traje tri godine, nakon čega može da ne bude ponovo izabran, dok Visoki savet sudstva bira sudije za trajno obavljanje sudijske funkcije.

Po aktuelnom Ustavu najviši sud u Srbiji zove se Vrhovni kasacioni sud, a predloženo je da naziv bude promenjen u Vrhovni sud. Predsednika Vrhovnog suda biraće Visoki savet sudstva, a ne Narodna skupština, i njegov mandat će, kao i do sada, trajati pet godina i isto lice neće moći biti ponovo birano za predsednika Vrhovnog suda.

Visoki savet sudstva imaće kao i do sada 11 članova, ali se menja njegov sastav.

Novina u odnosu na važeći Ustav je da ako Narodna skupština ne izabere sva četiri člana (istaknuta pravnika) u roku određenom zakonom, preostale članove biraće komisija koju čine predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana, i to većinom glasova.

Kada je reč o promenama koje se predlažu u tužilaštvu, najznačajnija glasi – umesto Narodne skupštine, Visoki savet tužilaca će birati tužioce.

Državno veće tužilaca po važećem Ustavu ima 11 članova, a isto toliko će ih biti i u novopredloženom Visokom savetu tužilaštva, prenosi “Istinomer”.

Novina u odnosu na važeći Ustav glasi: Ako Narodna skupština ne izabere sva četiri člana u roku određenom zakonom, preostale članove biraće komisija koju čine predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana, većinom glasova.

Ustavne promene predviđaju i da je Vrhovno javno tužilaštvo najviše javno tužilaštvo u Republici Srbiji, kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac. Prema važećem Ustavu, Republičko javno tužilaštvo je najviše javno tužilaštvo, kojim rukovodi Republički javni tužilac.

Novina je i da će Vrhovnog javnog tužioca birati Narodna skupština na predlog Visokog saveta tužilaštva, umesto na predlog Vlade i to posle javnog konkursa, glasovima tri petine svih narodnih poslanika. Dosadašnja praksa je da Republičkog javnog tužioca, na predlog Vlade, a po pribavljenom mišljenju nadležnog odbora Narodne skupštine, bira parlament većinom glasova.

Predviđeno je da se Vrhovni javni tužilac bira na period od šest godina, a glavna novina je da više neće moći da bude ponovo biran za tu funkciju. Po važećem Ustavu, Republički javni tužilac se bira na period od šest godina i može biti ponovo biran.