“SMISAO ŽIVOTA JE DA ČOVEK BUDE SREĆAN”: Islamski vernici danas proslavljaju Kurban-bajram

Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram-namaz.

Bajrakli džamija
Wikipedia/Missty011

Islamski vernici danas počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika – hadžijski Kurban-bajram (Dan žrtve).

Svi muslimanski verski praznici računaju se po mesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva meseca i 10 dana posle Ramazanskog bajrama.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u ćabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu.

Hadž je jedna od pet glavnih verskih obaveza punoletnih islamskih vernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.

Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je deo hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) deli sirotinji, susedima i rodbini.

Biblijska i kuranska priča o žrtvi slične su, ali u Bibliji djavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kuranu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Alah zamenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.

Reis Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović naveo je u poslanici da je Bajram prilika da se počne život u zajedništvu. On je kazao i da je “smisao života da čovek bude srećan”, da je “samoća tuga”, a da je “zajedništvo sreća”.

Rijaset Islamske zajednice Srbije ove godine organizovao je odlazak na hadžiluk u Saudijsku Arabiju 415 vernika, dok je u organizaciji drugih zajednica sa područja Srbije na hadžiluk otišlo 230 vernika.

AP Photo/Dar Yasin

SAUDIJSKA ARABIJA: Traju poslednji obredi

Muslimani danas slave Kurban bajram (Dan žrtve), dok traju poslednji obredi oko dva miliona vernika koji ove godine učestvuju u glavnom godišnjem hodočašću, hadžu u Saudijskoj Arabiji.

Poslednji dani hadža poklapaju se sa praznikom Kurban bajram u znak sećanja na proveru Ibrahimove vere.

Hodočasnici su došli do gradića Mina gde bacaju kamenje, imitirajući dogadjaj kada je prorok Ibrahim (Avram) kamenovao Sotonu koji je stao izmedju njega i Božje naredbe.

U dolini Mina nalazi se Džamarat most, mesto na kome se vrši sveti ritual kamenovanja djavola, koji se obavlja izmedju izlaska i zalaska sunca tokom poslednjeg dana hadžiluka.

Hadž je jedna od pet glavnih verskih obaveza islamskih vernika. Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu.

Prinošenje žrtve značajan je deo hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) deli sirotinji, susedima i rodbini.