SRBIJA U 2022. Po čemu ćete vi pamtiti ovu godinu? Ovo su DOGAĐAJI koji su je obeležili kod nas

U godini za nama skinuli smo koronu sa naslovnih strana. Bila je to izborna godina u kojoj je počeo drugi mandat predsednika Aleksandra Vučića, a dobili smo i novu vladu, patrijarha, popisali broj stanovnika u Republici Srbiji. Kraj godine obeležile su tenzije na Kosovu i Metohiji, problem sa tablicama, napuštanje prištinskih institucija i barikade. Podsetimo se događaja koji su obeležili 2022. u Srbiji.

Pixabay/Kolaž

Januar: Referendum o promeni Ustava u oblasti pravosuđa

Na početku godine za nama, 16. januara, održan je referendum u Republici Srbiji, na kom su se građani izjašnjavali o promeni Ustava u oblasti pravosuđa.

Referendumsko pitanje je glasilo: “Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?”, a građani su se izjašnjavali zaokruživanjem odgovora “da” ili “ne”.

Pravo glasa imala su 6.510.323 glasača, a na referendum je izašlo njih 1.995.215. Srbi sa KiM na glasanje su morali u Rašku, Novi Pazar, Vranje i Kuršumliju.

Prema konačnim rezultatima koje je RIK objavio, “da” je zaokružilo 59,62 odsto, a “ne” 39,35 odsto glasača. Budući da je većina izašlih na referendum odgovorila potvrdno – izglasana je promena Ustava.

Februar: Porfirije novi patrijarh srpski

Sveti arhijerejski sabor SPC izabrao je 18. februara mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija za 46. patrijarha srpskog. Porfirije je ustoličen dan kasnije u Sabornoj crkvi u Beogradu.

Devedesetogodišnji monah Matej iz manastira Sisojevac izvukao je kovertu sa imenom novog patrijarha iz knjige Svetih jevanđelja, u kom su se nalazile koverte sa imenima trojice kandidata koji su imali najviše glasova.

Patrijarh Porfirije se obratio vernicima prvi put nakon izbora za poglavara Srpske pravoslavne crkve pozivajući na molitvu i blagoslov za sve vernike svetosavske crkve, sve ljude dobre volje i za čitav svet.

“Danas, prizivajući blagoslov Božji na svu braću i sestre, decu naše svetosavske crkve i na sve ljude dobre volje i na čitav svet molim sve da se mole Bogu za moju malenkost, da zajedno, idući putem kojim su proputili naši sveti preci udostojimo se carstva nebeskog”, rekao je Porfirije u prvom obraćanju vernicima po izboru za patrijarha.

Patrijarh Porfirije ustoličen je u oktobru i u tron arhiepiskopa pećkih i patrijaraha srpskih u Pećkoj patrijaršiji. Čin hirotonisanja održan je na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, uz sasluženje više arhijereja SPC.

Mart: Početak suđenja Belivukovoj grupi

Uz jake mere obezbeđenja, sudsku stražu i pripadnike Žandarmerije sa dugim cevima, kakve nisu viđene od suđenja za ubistvo bivšeg premijera Zorana Đinđića, početkom marta počelo je suđenje decenije Belivuku i Miljkoviću.

Prvo ročište je kasnilo tri sata pošto je straža svakog od optuženih detaljno pretresala iz bezbednosnih razloga. Policija je takođe sa posebno dresiranim psima proveravala i hodnik, sudnicu i okolne prostorije iz predostrožnosti.

Optužnicama se ova grupa tereti za sedam brutalnih ubistava, trgovinu drogom, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, silovanje i otmicu.

Za ubistva, pored Belivuka i Miljkovića, optuženo je još 11 pripadnika grupe, a cela optužnica obuhvata skoro trideset osoba.

Optužnica je zasnovana najvećim delom na informacijama sa aplikacije “Skaj” za mobilne telefone, među njima audio i video snimci i fotografije brutalnih ubistava, koje su posredstvom međunarodne pravne pomoći iz Francuske dostavljene našim pravosudnim organima.

Ovo suđenje je i dalje u toku, na ročištima je bilo dosta kontroverznih izjava – među kojima su priznanje optuženog saradnika Srđana Lalića da je grupa Belivuk–Miljković odgovorna za rušenje u Savamali.

Izjava koja je najviše uzburkala javnost je svakako deo Lalićevog iskaza o krivičnim delima u kojem je naveo da je grupa kao najveću pretnju videla predsednika Srbije Aleksandra Vučića, čiju likvidaciju su i planirali. Rekao je da je od pripadnika grupe čuo da je vođa Kavačkog klana Radoje Zvicer poslao pet miliona evra za svrgavanje vlasti u Srbiji.

April: Mesec izbora 

U Srbiji su 3. aprila održani parlamentarni, predsednički, gradski izbori u Beogradu i Boru i još 11 opština. Pravo glasa na predsedničkim i parlamentarnim izborima imalo je 6.502.307 birača.

Na predsedničkim izborima Aleksandar Vučić je osvojio 58,59 odsto glasova, drugi je po broju glasova bio Zdravko Ponoš sa 18,39 odsto, a za njim lider DSS-a sa 5,95 odsto glasova.

Kada je reč o parlamentarnim izborima, najviše glasova osvojila je lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”, zatim “Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije”, dok je trećeplasirana bila lista “Ivica Dačić – premijer Srbije”. Na izborima je učestvovalo ukupno 19 izbornih lista od kojih je 12 prešlo cenzus.

Nedugo nakon beogradskih izbora, sredinom aprila, pažnju javnosti privukao je sastanak predsednika države i lidera SNS-a Aleksandra Vučića i predsednika Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa.

Maj: Predsednik položio zakletvu za drugi mandat

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić 31. maja položio je zakletvu u Narodnoj skupštini za drugi predsednički mandat.

Poručio je da želi da bude predsednik svih i predsednik za sve, prvi u obavezama, a poslednji u privilegijama, da radi više, da ne traži više za sebe, ali apsolutno sve za Srbiju.

Naveo je da će prioritet biti “mir, stabilnost, nezavisnost u odlučivanju, sloboda, sigurnost, zdravlje, Evropa, rad, rad i rad”.

“Srbija jeste i biće upravo ono, i samo ono, što mi od nje napravimo”, rekao je Vučić parafrazirajući Marka Aurelija.

Jun: Pegovori sa radnicima “Fijata” 

Početak juna obeležili su pregovori Vlade Srbije sa predstavnicima radnika “Fijata” nakon što im je menadžment zbog obustave proizvodnje ponudio da u naredne dve godine rade u nekoj od fabrika “Stelantisove” grupacije u Slovačkoj, Poljskoj, Italiji ili Nemačkoj, ili da dobiju otkaze.

Usledilo je više rundi pregovora sa Vladom Srbije, a 6. juna postignut je dogovor.

Tokom tranzicionog perioda u fabrici je ostalo da radi 500 ljudi, uključujući sve ranjive kategorije – trudnice, majke s decom, osobe sa invaliditetom i porodice u procesu vantelesne oplodnje, i to uz platu od 100 odsto, jer su do tada dobijali 65 odsto.

Ostatak od 1.000 radnika izjašnjavao se za odlazak u inostranstvo u jednu od četiri “Stelantisove” fabrike na period od 18 do 24 meseca. Dogovoreni su i uslovi za odlazak zaposlenih – 11.000 evra bonus pre polaska, minimalna plata od 800 evra (Slovačka) i 850 evra (Poljska) i bonus od 6.000 po povratku u Srbiju. Porodicama je obezbeđeno zdravstveno osiguranje.

Izjašnjavanje je trajalo sve do 20. juna, a onda su usledili protesti radnika koji se nisu izjasnili. Nezadovoljni radnici “Fijata” blokirali su i auto-put kod Centra “Sava”. Blokada je uklonjena i radnici su pristali na razgovor sa predsednikom Vučićem koji je, nakon sastanka, rekao da su izašli u susret velikom delu zahteva radnika.

Krajem juna počela je isplata otpremnina za radnike koji su proglašeni tehnološkim viškom u toj kompaniji.

Jul: Pad aviona “antonov 12” i zabrana Vučiću da poseti Jasenovac 

Sredinom jula srušio se avion “antonov 12” kod grada Kavale na severu Grčke koji je leteo iz Niša za Aman.

Tadašnji ministar odbrane Nebojša Stefanović objasnio je na konferenciji za novinare da je avion “antonov 12” prenosio 11,5 tona proizvoda srpske namenske industrije za Ministarstvo odbrane Bangladeša.

Svih osam članova posade je, nažalost, poginulo, a među njima nisu bili srpski državljani. Stefanović je rekao da je avion poleteo iz Niša, da je vlasnik aviona ukrajinska kompanija, i da je prenosio robu naše kompanije “Valir”.

Jul je mesec kada se svake godine podižu tenzije na relaciji Srbija–Hrvatska. Isto se dogodilo i 2022. godine.

Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću Hrvatska je zabranila privatnu posetu JasenovcuDolazak Aleksandra Vučića hrvatski državni vrh video je kao provokaciju i zahtevao da se ubuduće posete najavljuju službenim putem.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je protestnom notom koju je Ambasada Hrvatske odbila da primi.

Tadašnji ministar spoljnih poslova Nikola Selaković ocenio je ovu odluku hrvatskih vlasti kao zastrašujuću.

Namera predsednika Vučića bila je da položi cveće i upali sveću. Vučić je rekao da je ovo bilo treći put da pokuša da ode i oda poštu svim žrtvama i da, za hrvatske vlasti, nikada nije vreme za njegov odlazak u Jasenovac.

Beograd je tada zahtevao da se Vučiću omogući službena poseta Jasenovcu u bilo kom terminu u naredna dva meseca. Međutim, poseta do sada nije realizovana.

Avgust: Potpisivanje Temeljnog ugovora 

Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve potpisan je početkom avgusta u Podgorici.

Patrijarh srpski Porfirije rekao je da je Temeljni ugovor nešto što je bilo potrebno državi Crnoj Gori, kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Naveo je da Crna Gora uvek može biti, kao što je kroz vekove bila, domaćinska kuća za sve ljude, sa koje god strane sveta da dolaze.

“Ja sam, pre svega, blagodaran Bogu danas, blagodaran Vama, gospodine predsedniče Vlade, na svim naporima koje ste uložili sa saradnicima da se peripetija koja traje od 2012. završi ovde, na svečan način, i da se potpiše Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve”, rekao je Porfirije nakon potpisivanja dokumenta.

Pozdravio je sve građane Crne Gore, bez obzira na to “kojem se Bogu mole, ili mu se ne mole, kom narodu pripadaju”.

Premijer Crne Gore Dritan Abazović istakao je da nakon potpisivanja Temeljnog ugovora – “nastavljamo dalje”.

Potpisivanje Temeljnog ugovora uzburkalo je političku scenu u Crnoj Gori.

Dolazak patrijarha Porfirija u Podgoricu nisu najavile ni Vlada Crne Gore, ni Srpska pravoslavna crkva, kao ni tačan datum potpisivanja Temeljnog ugovora.

Ministar pravde Crne Gore Marko Kovač ranije je jedino najavio da će Temeljni ugovor sa SPC biti potpisan u prvoj polovini avgusta, ističući da ne vidi potrebu da se bilo šta menja u tekstu tog dokumenta koji je usvojila Vlada Crne Gore.

Još jedan značajan događaj za Srpsku pravoslavnu crkvu dogodio se krajem maja kada je Sabor SPC jednoglasno odlučio da Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – Ohridskoj arhiepiskopiji dâ autokefalnost.

U besedi vernicima nakon liturgije u Sabornom hramu Svetog Klimenta Ohridskog u Skoplju tu odluku potvrdio je patrijarh srpski Porfirije.

Septembar: Evroprajd, protesti i šetnja

Hoće li biti Evroprajda ili ne, glavna je polemika koja je vođena u septembru u Srbiji.

Pojedine partije tražile su otkazivanje manifestacije, a održani su i protesti i molebni za svetinju braka i porodice. Na jednom od skupova obratio se i patrijarh Porfirije koji je izjavio da je otkazivanje Evroprajda nužno i opravdano.

Evroprajd u Beogradu zvanično je otvoren podizanjem zastave 12. septembra, ali je do poslednjeg momenta bilo neizvesno da li će biti održana šetnja koja je bila planirana za subotu.

Iako je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin samo dan pre planirane šetnje rekao da, uprkos “pritiscima velikih sila Zapada”, zabrana održavanja šetnje ostaje na snazi, premijerka Ana Brnabić poručila je uoči održavanja šetnje da će svi biti bezbedni tokom održavanja Evroprajda.

“To je prava slika Beograda i Srbije i ono što oni jesu. Srbija je otvoreno i slobodno društvo u kojem su svi dobrodošli i to ćemo tek pokazati narednih godina”, poručila je tada premijerka.

Šetnja je održana, doduše skraćenom trasom i uz velike mere bezbednosti. Bilo je napadnutih i učesnika, ali i povređenih policajaca, kao i uhapšenih. Istovremeno, protivnici manifestacije okupili su se kod Hrama Svetog Save.

Oktobar: Srbija dobila novu vladu, počeo popis stanovništva

Posle više od 200 dana od izbora, predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić i ministri položili su zakletvu u Skupštini Srbije 26. oktobra, a time je i zvanično počeo da im teče mandat.

Premijerka i ministri nove Vlade Srbije položili su zakletvu nakon dobijanja podrške većine poslanika Narodne skupštine.

Podnoseći ekspoze pred poslanicima Ana Brnabić je rekla da će naredna Vlada imati mnogo veće izazove nego što smo mogli da zamislimo.

“Posle pandemije mislili smo da dolaze bolji dani, ali dogodio se rat na evropskom kontinentu, svet klizi u treći svetski rat, u ovakvom svetu Srbija mora da se pozicionira i sačuva stabilnost, to je glavni zadatak”, rekla je Brnabićeva i dodala da kao što se prošla vlada bavila zdravstvom, sada mora da se bavi energentima.

Istakla je da Srbija nastavlja evropski put, ali i da traži neselektivno poštovanje međunarodnog prava.

Vlada ima 25 ministarstava, kabinet premijerke Brnabić čini 28 ministara od kojih su tri bez portfelja. 

Oktobar je bio i mesec popisa. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji počeo je 1. oktobra i trajao je do početka novembra. Preliminarni podaci objavljeni su u decembru.

Popisivači su išli od vrata do vrata i direktno od građana prikupljali popisne podatke.

U formularu za popis bilo je 69 pitanja, a za one koji su odbijali da se popišu najavljivane su kazne.

Prema prvim rezultatima Popisa, koji su objavljeni u decembru u Republici Srbiji živi 6.690.887 stanovnika – što je za 6,9 odsto manje nego na popisu 2011. godine. U Beogradskom regionu broj stanovnika je povećan.

Novembar: Problem sa tablicama, Srbi napuštaju institucije na KiM 

Kriza na severu KiM zbog preregistracije vozila počela je u septembru, nekoliko puta je odlagan početak primene, a kulminirala je u novembru, kada je kosovska policija počela da uručuje i opomene.

Na administrativnom prelazu Jarinje 1. novembra, nekoliko minuta posle ponoći i isteka roka za preregistraciju, koji je postavila Priština, ukor je uručen vozilu registrovanom na KM tablice kojim je upravljala žena.

Zbog jednostranih poteza Prištine, predstavnici Srba sa severa Kosova i Metohije, nakon sastanka u Zvečanu, doneli su odluku da napuštaju sve političke institucije – skupštinu i vladu privremene uprave u Prištini, kao i četiri opštine na severu KiM i pravosudne organe, policiju i administraciju.

Grupa policajaca simbolično je skinula uniforme.

nekoliko navrata pregovaralo se i u Briselu, a krajem novembra konačno je postignut  dogovor o tablicama između Beograda i Prištine.

Dogovoreno je da Beograd prestaje da izdaje registarske tablice sa nazivima gradova na KiM, a Priština da obustavi dalje radnje u vezi sa preregistracijom vozila.

Predsednik Aleksandar Vučić poručio je da je zadovoljan ishodom dogovora u Briselu, kao i time što je sačuvan mir za naš narod. Istakao je da je jedan uslov ispunjen, ali da preostaje formiranje Zajednice srpskih opština.

Međutim, kada se učinilo da će se situacija na Kosovu i Metohiji smiriti, došlo je do hapšenja Dejana Pantića, a kao reakcija podignute su barikade na severu KiM.

Decembar: Hapšenja na KiM, barikade

Zbog hapšenja bivšeg pripadnika kosovske policije Dejana Pantića, na više lokacija u severnom delu Kosova i Metohije Srbi su postavili barikade u znak protesta.

Dejanu Pantiću određen je jednomesečni pritvor, njegova porodica upozoravala je da nema nikakav kontakt sa njim, a usledila su i nova hapšenja.

Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković saopštio je da je uhapšen i bivši pripadnik kosovske policije Slađan Trajković, a njegova supruga je rekla da je otišao do prodavnice i da se nije vratio, kao i da joj je rečeno da je optužen za ratne zločine. Ubrzo je usledilo i hapšenje Miljana Adžića.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Vlada donela odluku da se komandantu Kfora uruči zahtev za vraćanje stotinu do hiljadu srpskih snaga bezbednosti po Rezoluciji 1244 na teritoriju KiM.

Dan kasnije, na administrativnom prelazu Merdare Kforu je predat zahtev Vlade Srbije. Međutim, iako je Kfor potvrdio da je primio zahtev i da ga razmatra, odgovor još nije stigao.

Sam kraj 2022. obeležila je nestabilna situacija na Kosovu i Metohiji – iz dana u dan je pretila da eskalira.

Predsednik Srbije i vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić naredio je da Vojska i sve jedinice MUP-a budu u najvišem stepenu borbene gotovosti.

U više navrata od državnog rukovodstva mogla se čuti rečenica da nema razloga za paniku, ali ima razloga za zabrinutost.

Ipak, nekoliko dana pre dolaska Nove godine iz pritvora je pušten Dejan Pantić, ali i Nikola Nedeljković koji je uhapšen na Gazimestanu, dobijene su garancije od SAD i EU da neće biti lista za hapšenje počelo je uklanjanje barikada.

Usledilo je i ukidanje stanja povišene borbene gotovosti u Vojsci Srbije, čime je sačuvan mir i otvoren put da se problemi rešavaju razgovorima.