‘ALEKSIN ZAKON’: Poslednice snose i nasilnici i njihovi roditelji

Aleksa Janković
Printscreen/Youtube

Oštre kazne za đake nasilnike, njihove roditelje i nadležne u školama predviđa “Aleksin zakon” koji je ušao u skupštinsku proceduru 5 godina od samoubistva 14-godišnjeg Alekse Jankovića iz Niša, koji je sebi oduzeo život zbog, kako se smatra, vršnjačkog nasilja u školi.

 

Ova inicijativa, koja je potekla od Aleksinih roditelja i zainteresovanih građana, zapravo podrazumeva izmene i dopune postojećih zakona, a pre svega Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

Ukoliko one budu usvojene, prema rečima oca Bojana Jankovića, decu nasilnike čekaju mnogo oštrije kazne od dosadašnjih. Najblaža mera za njih je da potpišu ugovor o ponašanju, koji bi trebalo da ima psihološki efekat i proizvede drugačije ponašanje.

Sledeća mera je suspenzija učenika od 5 do 45 radnih dana, gde bi nakon 30 nagomilanih dana suspenzije automatski, bez saglasnosti roditelja, bio prebačen u drugu školu – kaže Janković.

Ukoliko roditelj, sa druge strane, ne reaguje na to što njegovo dete maltretira svoje vršnjake u školi, biće kažnjen novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara, a sankcije će trpeti, navodi Janković, i nadležni u školi ukoliko se utvrde njihovi propusti. 

Ovaj zakon predviđa i oduzimanje licence odgovornima u školi i direktoru, kao i zabranu rada u prosveti. Ovo bi se primenjivalo za najteže slučajeve, kao što je slučaj našeg Alekse, kada se utvrdi da odgovorni u školi okreću glavu od nasilja, zataškavaju i ne reaguju – kaže otac Alekse Jankovića.

On dodaje i da dosadašnji zakon nije toliko loš, ali se “ne primenjuje iz raznih razloga” i smatra da će se novi zakon primenjivati jer predviđa široku saradnju brojnih institucija – škola, uprava, socijalnih ustanova, policije, čiji bi se predstavnici redovno sastajali i razmenjivali mišljenja.

Skupštinski odbor za prava deteta je, inače, 11. februara, usvojio nacrt ovog zakona i on će biti na razmatranju u Skupštini nakon što se o njemu izjasne nadležna ministarstva i Zaštitnik građana, a akcija podrške ovom zakonu održana je prošlog vikenda u centru Niša. 

Ukoliko Zakon bude usvojen, smatraju njegovi inicijatori, to će biti pobeda ove građanske inicijative koja je “za ovih pet godina postala borba protiv nasilja i haosa koji vlada u srpskim školama”. 

Prosvetari: Roditeljima i deci data prevelika prava, nama nikakva ovlašćenja
Mirjana Živić Todorović iz Unije sindikata prosvetnih radnika Niša kaže da se prosvetari raduju ovom Zakonu i nadaju se da će on zaživeti, ali napominje da nije dovoljno kazniti samo nastavnike i odgovorne u školama, već da posledice moraju da snose i nasilnici i njihovi roditelji.

Stoga, kaže, pozdravlja predlog da se roditelji “udare po džepu” jer, prema njenom iskustvu, to je efikasan način da povedu računa o tome kako se njihovo dete ponaša u školi.

Međutim, i nama nastavnicima treba dati veća ovlašćenja jer trenutno ne možemo mnogo toga kada je u pitanju nasilje – možemo da smanjimo ocenu iz vladanja, što se smatra drastičnom disciplinskom merom, a ona nema bogzna kakvog efekta. Možemo da razgovaramo sa roditeljima, ali mnogi od njih nemaju svest o tome šta njihovo dete može da radi u školi, a šta ne – kaže Živić Todorovićeva.
Nastavnicima su, objašnjava ona, ruke toliko vezane da poslednjih par godina ne mogu nasilnika da upute kod pedagoga ili psihologa bez saglasnosti roditelja, “a kamoli da dete popreko pogledaju, podviknu, zaprete ili ga izbace sa časa”.

Znate šta treba da se desi da bi se dete isključilo i prebacilo u drugu školu? Bukvalno da zapali pola škole i pobije svu decu. Pritom roditelji ne reaguju, apsolutno su pristrasni, a nastavnici su potpuno podređeni u tom trouglu – navodi ona.
Inače, u slučaju Alekse Jankovića, Prekršajni sud je novčano kaznio školu “Sreten Mladenović Mika” i tadašnju direktorku Suzanu Popović Ickovski, nakon što je utvrđeno da su propustili dužni nadzor nad ovim dečakom koji je 2011. godine, nakon višemesečne torture od strane vršnjaka, skočio sa trećeg sprata zgrade u kojoj je živeo.