BALKANSKO BURE BARUTA: Zašto na ovim prostorima NACIONALIZAM nikada ne izlazi iz mode?

Hrvatska Srbija
zdiviv/freedigitalphotos.net/Kolaž

U regionu je u poslednjih 20 godina mnogo truda i novca uloženo u pomirenje naroda. Političari su se sretali, izvinjavali i klanjali žrtvama, ali sve što bi postigli porušili bi u prvoj sledećoj predizbornoj kampanji. Zašto pomirenje nije dublje i da li je nacionalizam i dalje važan predizborni adut?

 

Od 2000. do 2016. godine u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini glasalo se čak 34 puta – na lokalu, parlamentarnim i predsedničkim izborima. Najduža pauza između izbora u sve tri zemlje bila je godinu dana, što znači da je dobar deo preostalog vremena potrošen u kampanji u kojoj su političari sve tri zemlje često birače zavodili nacionalizmom.

Zavođenje je uglavnom uspešno jer je nacionalizam lak način da se skrene pažnja sa drugih problema.

– To su pre svega ekonomski problemi, ali i ostali koje nisu sposobni da reše, iz subjektivnih ili objektivnih razloga, okreću se onome što na neki način može još više da utvrdi strahove – navodi Sonja Liht iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

Strah među neke birače u Hrvatskoj uneo je i snimak sastanka bivšeg premijera Zorana Milanovića i hrvatskih branitelja. To što socijaldemokrata ide u desno nije čudno, kažu poznavaoci prilika u Zagrebu.

– Ne bih rekla da u Hrvatskoj ovaj povišeni nacionalizam direktno odgovara formuli hleba i igra. On se ovde odvija više po sistemu prizivanja srećne memorije. Hrvatska je ušla u period dugoročne političke nestabilnosti i to je nešto sa čime Hrvati moraju da izađu na kraj, ili će ih političke elite držati u 1991. godini – objašnjava Vesna Knežević, dopisnica RTS-a iz Beča. 

Opasnost od zapaljivih izjava preti i iz BiH gde se spremaju lokalni izbori i referendum o Danu Republike Srpske.

– Situacija u Bosni nije na nivou atmosfere najzdravija, a onda to po sistemu spojenih posuda – zbog Republike Srpske, a i Hrvata unutar Federacije, nužno odražava i na Srbiju i na Hrvatsku – kaže pisac Muharem Bazdulj.

Ono što je nacionalizam u sve tri države, bar formalno i povremeno utišavalo, bio je evropski uslov – pomirenje u regionu. Ali, kada se izbori približe pomirenje se svodi na frazu.

– Proces pomirenja zahteva ozbiljnu promenu pristupa obrazovanju, gde će se o drugima govoriti kao o mojoj mogućnosti da budem bolji – naglašava Liht.

– Mislim da je taj proces na nivou običnog sveta odavno počeo, onda kada je počela sloboda kretanja, kad su ljudi počeli da se ne ustručavaju da idu na teritoriju vojske koja ih je pre pet, sedam ili 10 godina granatirala – smatra Bazdulj.

Možda političari potcenjuju dubinu pomirenja kada prizivaju lošu prošlost, a možda baš dobro znaju šta birači u regionu žele da čuju i podrže. Prva provera je za manje od dve nedelje na parlamentrnim izborima u Hrvatskoj.