DOLAZI ZIMA, DUGA I HLADNA: Baš SAD počinje najhladnije godišnje doba, a znate li ZAŠTO JE TAKO BRRR?

Zima i sneg
Pixabay.com

Sezona praznika i zimskih sportova mnogima je mrska baš zato što ne vole hladnoću.

 

Da se podsetimo definicije – zima je godišnje doba koje po pravilu na severnoj Zemljinoj polulopti traje deo decembra, ceo januar, februar i deo marta, a na južnoj Zemljinoj hemisferi deo juna, ceo jul, avgust i deo septembra.

Zima počinje na dan kratkodnevice, tj. zimskog solsticija, a to obično pada oko 21. decembra. Noć je najduža, a obdanica najkraća.

U persijskoj kulturi zimski solsticij nazivao se Jalda (rođenje) i slavi se hiljadama godina. Veruje se da je to veče rođenja Mitre, zoroastrijskog božanstva koje je simbolizovalo svetlo, dobrotu i snagu.

U grčkoj mitologiji, Had je kidnapovao Persefonu da bi je oženio. Onda je Zevs Hadu naredio da je vrati njenoj mami Demetri. Međutim, Had je “navukao” Persefonu na hranu mrtvih, pa je Zevs odlučio da ona provodi šest meseci sa Demetrom, a šest sa Hadom. Tokom tih meseci kada je njena ćerka bila sa Hadom, Demetra je postajala depresivna i zbog njene tuge nastajala je zima.

A zašto nam je toliko hladno?

Nauka ima odgovor na ovo pitanje svih onih koji ne vole zimu.

Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, što već znamo odavno. Ta putanja je eliptična, i udaljenost Zemlje i Sunca se menja, pa se menja i količina topline koju Zemlja prima od Sunca.

Zima nastupa kad je određena hemisfera (severna ili južna) najmanje izložena Sunčevimzracima, nezavisno od udaljenosti od Sunca. Zima se na severnoj polulopti događa kad je Zemlja najbliže Suncu, a tada je na južnoj hemisferi toplo leto.

Sunčevi zraci zimi padaju pod većim uglom, čime se energija koju ta polulopta dobija od Sunca deli na veću površinu što, zajedno sa većim putem kroz atmosferu koji ta toplina prolazi, daje rezultat niže temperature, odnosno zime.

Srećan početak zime!

Uživajte u sezoni praznika i nabavite sebi neko toplo i mekano ćebe!