Država ‘bušna’ od vrha do dna – Građani Srbije ne veruju u pravosuđe

Građani Srbije uglavnom nemaju poverenja u institucje, posebno u pravosuđe, zakone i njihovo sprovođenje smatraju lošim, a korupciju na visokom nivou većim problemom od one u zdravstvu, obrazovanju ili policiji, pokazalo je istraživanje o percpepciji poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu u EU.

– Poverenje u institucije nije sjajno – rekao je predstavnik Ipsos Stratedžik Marketinga Predrag Kurčubić na predstavljanju istraživanja koje je sporvedeno u okviru projekta „Argus” Novinske agencije Beta, koji je podržala Delegacija EU u Srbiji.

Kurčubić je dodao da je posebno izraženo negativno mišljenje o sudovima i tužilaštvu.

Prema istraživanju, 71 odsto građana ne veruje u sudove, a 70 građana tužilaštvu, dok najviše poverenja imaju u policiju (46 odsto građana) i Vladu Srbije (44 odsto).

Kurčubić je istakao da građani najviše poverenja imaju u policiju, kao i da je „Vlada dosta napredovala u poslednje vreme”.

– Sudstvo je izuzetno loše percipirano – rekao je Kurčubić i dodao da se stopa pozitivnih ocena kreće oko 15 odsto, dok više od 90 odsto građana smatra da sudski postupci traju duže nego što bi trebalo.

Prema istraživanju, 84 odsto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da je pravosuđe u Srbiji efikasno, 83 odsto sa tvrdnjom da je nezavisno od politike i drugih interesnih grupacija, 82 odsto da je nepristrasno a 72 odsto se ne slaže sa tvrdnjom da je profesionalno.

Više od polovine građana, 52 odsto, smatra da su Vlada Srbije i njene institucije uspešne u borbi protiv korupcije, dok nešto manje od polovine, 46 odsto smatra da nisu uspešne, rekao je Kurčubić.

On je rekao da se beleži pozitivan trend u percepciji borbe protiv korupcije u poslednje dve godine i dodao da nema velike razlike u stavovima građana koji su za i onih koji su protiv članstva u EU.

Kurčubić je naveo da je za građane Srbije korupcija na visokom nivou veći problem od korupcija u bolnicama, školama, među policajcima ili drugim službenicama.

– Tri četvrtine građana smatra da je veći problem korupcija na visokom nivou, dok jedna četvrtina navodi korupciju na nižem nivou – dodao je.

Građani su uglavnom podeljeni oko toga da li institucije Srbije imaju dovoljno obučene ljude za borbu protiv korupcije, osim kada je reč o policiji.

Građani kao oblasti u kojima se mora postići napredak da bi se korupcija smanjila izdvajaju kontrolu finansiranja političkih partija i unapređenje kontrole porekla imovine političara, što izdvaja po 38 odsto ispitanika.

Za građane je bitno i brže procesuiranje slučajeva za korupciju pred sudovima (46 odsto) i unapređenje mehanizama za oduzimanje imovine stečene krivičnim delima (42 odsto).

Većina građana, 69 odsto, smatra da je u Srbiji prisutna dikriminacija, dok jedna četvrtina smatra da je nema, a 42 odsto da nije izraženija nego u EU, rekao je Kurčubić.

Iako većina građana smatra da treba stvoriti bolje uslove za prihvat azilanata, oko 60 odsto je reklo da bi im smetalo da se u sredini u kojoj žive izgradi prihvatilišta za azilante, rečeno je na predstavljanju izveštaja.

Sonja Tošković iz Beogradskog centra za ljudska prava je rekla da velika stopa građana koji se protive tome ne iznenađuje i podsetila da se problem uvek javljao kada je reč o smeštaju za azilante.

Ocenila je da je problem u tome što građani nisu uopšte upućeni u to pitanje i da, pošto se centri otvore, više nema problema u zajednici.

Istraživanje je pokazalo i da oko 40 odsto građana zakone smatra lošim, a 22 odsto dobrim, dok samo sedam odsto smatra da su bolji od zakonskih rešenja EU.

Većina građana, 63 odsto, smatra da se zakoni loše sprovode, dok sedam odsto ili svaka 16. osoba smatra da se dobro sprovode, rekao je Kurčubić.

Kurčubić je rekao da građani uglavnom nemaju stav ili ne znaju mnogo o pitanjima poput kapaciteta graničnih službi za kontrolu prelaza ili suzbijanju ilegalnih migracija i ocenio da su to oblasti o kojima treba dodatno informisati građane.

Građani, takođe, uglavnom smatraju nedovoljnim napore vlasti na suzbijanju droge.