Godišnjica pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji

Generalni sekretar Vlade Srbije Milivoje Mihajlović izjavio je danas da su na Kosovu albanski ekstremisti uticajni i danas, 11 godina nakon velikog nasilja nad Srbima 2004. u kojem je tokom dva dana ubijeno 19 ljudi.

 

“Danas na meti tih ekstremista nisu samo Srbi, već i Albanci, svako ko im ne odgovara”, kazao je Mihajlović za Radio-televiziju Srbije. On je dodao da su Srbi na Kosovu sada, ipak, bezbedniji i sigurniji nego pre 11 godina i da Vlada Srbije čini sve da im položaj bude što bolji.

Dvodnevni sukobi na Kosovu izbili su 17. marta 2004. pošto je UNMIK policija pronašla tela dvojice albanskih dečaka u reci Ibar kod sela Čabra, na severu Kosova. Ti sukobi okarakterisani su kao najveći etnički motivisani sukobi na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga.

Masovne demonstracije kosovskih Albanaca, koji su za nesreću dečaka optužili Srbe, izbile su najpre u južnom delu Kosovske Mitrovice, a tokom dana su se proširile na druge delove Kosova.

U dva dana nasilja ubijeno je 19 ljudi (11 Albanaca i osam Srba), a više od 900 osoba je povređeno, među kojima su bili i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je i oštećeno oko 800 kuća, kao i 35 pravoslavnih crkava i manastira, a nekoliko hiljada Srba napustilo je svoje domove.

Nasilje na Kosovu osudili su Savet bezbednosti UN i tadašnji generalni sekretar Kofi Anan, kao i sve značajnije međunarodne institucije i organizacije, vlade mnogih država, uključujući SAD i Rusiju.

Tim povodom NATO je odlučio da na Kosovo uputi dodatne trupe. U maju 2004. šef UNMIK-a Hari Holkeri podneo je ostavku, tri meseca pre kraja mandata.

U istražnom pritvoru bilo je više od 250 osoba osumnjičenih da su učestvovale u antisrpskom nasilju. U septembru te godine međunarodni tužilac je podigao prvu optužnicu povodom martovskih događaja na Kosovu protiv šestorice Albanaca iz
Gnjilana: Agrona Ibrahimija, Nedžata Radmadanija, Šaćira Brahimija, Dzeljadina Salihua, Sadri Šabanija i Agima Abdulahua. Godinu dana kasnije osuđeni su na ukupnu kaznu od 38 godina zatvora.

Prema podacima KPS-a, za martovsko nasilje na Kosovu u prekršajnim i krivičnim postupcima kažnjeno je 266 osoba, dok istraga o umešanosti kosovskih institucija nikada nije sprovedena.