Nije samo u Srbiji! I mladi u Evropi se teško osamostaljuju

Iako smo skloni tome da verujemo kako se drugde u svetu mladi osamostaljuju brže nego u Srbiji, novo istraživanje koje je obuhvatilo mnoge zemlje Evrope, pokazalo je da gotovo polovina mladih živi s roditeljima.

Jedno od najsveobuhvatnijih istraživanja sprovedeno u 28 evropskih zemalja pokazalo je da je procenat osoba starih između 18 i 30 godina koje još žive s roditeljima porastao na 48, odnosno 36,7 miliona ljudi.

Poređenja radi, u Srbiji čak 57 odsto stanovništva od 25. do 34. godine i dalje ne napušta rodnu kuću. Od 35. do 44. godine takvih je 32 odsto, a i u populaciji od 45. do 54. godine čak 27 odsto ostaje u roditeljskom domu.

Podaci evropske agencije Eurofound pokazuju da je svega nekoliko zemalja imuno na taj fenomen koji više ne pogađa samo mediteranske zemlje koje su „upale” u dužničku krizu.

Ispostavlja se da sve više osoba u dvadesetim godinama iz zemalja poput Švedske, Danske, Francuske, Belgije i Austrije živi u roditeljskom domu, a u Italiji to važi za čak 79 odsto mladih.

Međutim, Nemačka, Holandija, Irska i Velika Britanija odolevaju trendu i čak beleže pad broja mladih koji nisu u mogućnosti da se osamostale.

Jedna od autora istraživanja Ana Ludvinek kaže: „Situacija se za mlade značajno promenila, a to utiče i na njihove roditelje, ali i bake i deke. Nije reč o promenama samo na tržištu rada, nego i društvenim tranzicijama, tako da njihov napredak postaje sve neizvesniji”.

Ona dodaje da je mit da su domaćinstva u kojima žive srodnici različitih generacija „srećnija”.

„Zapravo, u takvom okruženju, ljudi su manje zadovoljni životom, a često i depresivniji i osećaju se isključenim iz društva”.

Podaci pokazuju da „Generaciju Y” ne čeka ništa bolje od sudbine njihovih roditelja, iako su bolje obrazovani od njih.

Osim toga, što se mladi ljudi duže zadržavaju kod roditelja, to je veća šansa da će odgađati proširenje porodice, što se izuzetno nepovoljno odražava na demografiju Evorpe koja sve više stari.

Procenat žena starosti između 25 i 29 godina porastao je sa 21 na 26, dok je postotak muškaraca istih godina porastao sa 31 na 34.

I među onima koji su zaposleni, prosečan broj porastao je sa 33 na 34 odsto.

Uz sve to, poverenje u vladu, pravni sistem i medije opali su između 2007. i 2011.

Peter Matjašić, peedsednik Evropskog foruma mladih koji predstavlja mlade ljude iz cele EU, kaže da su oni i dalje pod udarom, uprkos navodnom oporavku od krize.

On kaže da je preveliki broj njih nezaposlen, a da i oni koji rade, nemaju osećaj sigurnosti.

„Ovaj izveštaj zabrinjava jer daje dokaze da su mladi ljudi prinuđeni da i dalje žive s roditeljima, umesto da sami stvaraju novi svet i to postaje pravilo i u zemljama gde to ranije nije bio slučaj”, kaže Matjašić.

On je pozvao evropske lidere da primene konkretne mere kako bi se ovom trendu stalo na put.

Eurofound izveštava i da 49 odsto mladih koji žive u roditeljskim domovima oseća neki oblik uskraćenosti. To znači da ne mogu da zamene dotrajali nameštaj, ne mogu da pozovu prijatelje u goste, niti priušte sebi odlazak na letovanje.

Više od petine (22 odsto) oseća “ozbiljnu ukraćenost” i bori se da plati račune ili novu odeću. Taj postotak porastao je sa 16 na 22 od 2007. godine.

„U gotovo svim zemljama, mladi ljudi imaju veće šanse da budu u umereno lošoj poziciji u odnosu na opštu populaciju, ali imaju manje šanse da budu u ozbiljnim egzistencijalnim problemima”, stoji u izveštaju.

Istraživanje koje je obuhvatilo 7.300 mladih odraslih osoba u okviru Evropskog istraživanja kvaliteta života, primećen je trend da u jednom domaćinstvu žive i po tri generacije.

U skladu s tim, broj porodica čiji su članovi zaposleni i podižu potomstvo u sopstvenom domu opao je za tri odsto.