Posle svedočenja Dušana Mihajlovića znaćemo ko je ubio Slavka Ćuruviju?

Istraga za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, 11. aprila 1999. godine, trebalo bi da bude okončana iduće sedmice saslušanjem poslednja dva svedoka koja je predložila odbrana, a nakon toga će tužilaštvo doneti odluku o podizanju optužnice.

Tužžilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević izjavio je Tanjugu da je za ponedeljak 1. jun zakazano saslušanje Dragana Kojadinovića u svojstvu svedoka, dok je za sredu planirano da svedoči nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović.

Nakon toga, tužilaštvo će doneti odluku o daljim koracima, odnosno podizanju optužnice, dodao je tužilac.

U vreme ubistva Ćuruvije, Kojadinović je bio direktor i glavni i odgovorni urednik Studija B.

Prema pisanju medija, Kojadinović je izjavio nekoliko godina nakon Ćuruvijinog ubistva da „misli da u policiji znaju ko je šta radio i ko je šta odradio i „da su neki od kolega novinara „bili i tajni policajci i novinari i na neki način sigurno znaju kako su našše kolege streljane i ko ih je streljao”.

Za umešanost u ubistvo Ćuruvije sumnjiče se četvorica bivših pripadnika Državne bezbednosti, odnosno tužilaštvo vodi istragu protiv tadašnjeg šefa DB-a Radomira Markovića, kao i bivših pripadnika DB-a Milana Radonjića, Ratka Romića kao i Miroslava Kuraka.

Marković je u zatvoru u Požžarevcu, a Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim je raspisana međunarodna poternica, dok su Romić i Radonjić uhapššeni 13. januara od kada se nalaze u pritvoru.

Istraga je počela u januaru ove godine i tokom nje je saslušano nekolikodesetina bivših pripadnika DB-a, porodica ubijenog novinara, pripadnici zemunskog klana.
Ključni svedok u ovoj istrazi je nekadašnji komadant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija koji u požžarevačkom zatvoru izdržžava kaznu od 40 godina zatvora, kao i jošš dva lica čiji identitet nije saopššten iz bezbednosnih razloga.

Ulemek je o ubistvu Ćuruvije progovorio tek početkom ove godine i istražžnim organima dao podatke koji su pomogli rasvetljavanje tog slučaja.

Odmah po pokretanju istrage u januaru tužžilac Radisavljević rekao je da će o povezanosti vrha tadaššnje vlasti sa ubistvom Ćuruvije i eventualnim nalogodavcima ubistva, čiji je motiv politički, pokazati istraga.

Ćuruvija je ubijen u jeku NATO bombardovanja, a ubice su na njega ispalile 17 metaka, a zatim ga overile i jednim pucnjem u glavu. Na vlasti u Srbiji tada je bila koalicija SPS, JUL i SRS.

Radomir Marković je uhapššen u februaru 2001. Osuđen je na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva Ivana Stambolića 25. avgusta 2000. i četvorice članova SPO u atentatu na lidera SPO – Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999.

Radonjiću i Romiću sudi se u Viššem sudu u Beogradu za pomaganje u pokuššaju ubistva Drašškovića u Budvi 2000. godine. Prvostepeno su bili osuđeni na osam i sedam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naložženo je novo suđenje.