Novi ministar privrede Srbije Željko Sertić ocenio da mnoga od 502 preduzeća, za koje je raspisan javni poziv za prikupljanje ponuda za privatizaciju, čak i kada bi im se oprostile sve stare obaveze, teško da mogu biti profitabilna, pa za njih verovatno neće ni biti zainteresovanih kupaca.
– Te firme će zato, posle toliko godina veštačkog održavanja u životu, morati u stečaj ili likvidaciju – kazao je Sertić u intervjuu za novi broj NIN-a.
Naglašavajući da je i do sada Vlada Srbije nastojala da nađe strateške partnere za Železaru Smederevo, FAP, RTB i slične kompanije, koje državu koštaju 700 miliona evra godišnje, Sertić je istakao da to nije nimalo jednostavno, jer je i Evropa u recesiji.
– Moramo da učinimo sve da te kompanije više ne budu teret budžeta i da onima koji imaju tržišnu perspektivu omogućimo novi život. Istovremeno, ne možemo više sebi da dozvolimo luksuz da održavamo u životu kompanije koje ne mogu da opstanu, a na državi je da obezbedi sprovođenje socijalnih programa za radnike koji će ostati bez posla – rekao je Sertić.
On je dodao da će novac za otpremnine biti obezbeđen rebalansom za ovu i budžetom za narednu godinu. Komentarišući činjenicu da je Srbija za nešto više od 12 meseci promenila četiri ministra privrede (Mlađen Dinkić, Saša Radulović, Igor Mirović i Dušan Vujović), Sertić je ocenio da „to nije dobra praksa, jer česte promene ministara nose sa sobom i promene ekonomske politike”. Kako je potvrdio, Vlada će nastaviti da novim investitorima daje subvencije.
– Subvencije su samo jedan od elemenata za privlačenje novih investitora, ali u ovom trenutku, i kada bismo hteli, ne možemo da ih izbegnemo zato što sve zemlje u regionu daju ozbiljne subvencije za privlačenje novih investitora, koji donose i kapital, i znanje i tržište, koje smo mi davno izgubili. Mi faktički sada rešavamo nešto što su zemlje regiona rešavale pre 10, 15 ili čak 20 godina – rekao je Sertić. Davanjem subvencija, ocenio je, plaća se cena za kašnjenje reformi.
– Da bi Srbija dobila bolji kreditni rejting i niže kamate na kredite, javne finansije moraju da se konsoliduju. One su sada, sa deficitom od sedam do osam odsto bruto domaćeg proizvoda, problematične – kazao je Sertić.