Srbija jedna od pet zemalja sa produženim izbegličkim statusom

Komesarijat za izbeglice i migracije juče je povodom Svetskog dana izbeglica 20. juna saopštio da u Srbiji trenutno više od 35.000 ljudi ima status izbeglice i da je ove godine oko 22.000 tražilaca azila, barem na kratko, utočište potražilo u Srbiji.

 

U saopštenju Komesarijat je naveo da Srbija, kao zemlja tranzita, beleži iz godine u godinu povećan priliv tražilaca azila iz ratom zahvaćenih zemalja Azije i Afrike i da su od početka godine pa do kraja maja čak 22.182 osobe zatražile azil u Srbiji.

– Od ovog broja, smeštaj u centrima za azil zatražilo je svega 5.770 ljudi. Republika Srbija u ovom trenutku intenzivno radi na unapređenju sistema azila i njegovom usklađivanju sa standardima i zakonodavstvom Evropske unije – piše u saopštenju.

Komesarijat je istakao da Srbija i ove godine dočekuje Svetski dan izbeglica kao jedna od pet zemalja u svetu sa produženom izbegličkom situacijom od 618.000 ljudi (266.000 iz BiH i 330.000 iz Hrvatske), koji su tokom ratova 1991-1995. godine dobili zaštitu priznavanjem izbegličkog statusa u Srbiji, 35.295 njih i dalje nalazi u statusu izbeglice.

Kako se dodaje, broj onih koji su i dalje u stanju egzistencijalne potrebe je daleko veći, a sličnu sudbinu deli i više od 203.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su se raselila na području Kosova i Metohije.

Prema Komesarijatu, od 2008. do 2014. godine 7.800 porodica je dobilo adekvatno stambeno rešenje, dok je 6.300 porodica ekonomski osnaženo.

U saopštenju se navodi da od nekadašnjih 700 kolektivnih centara sa oko 65.000 ljudi, u Srbiji postoji još 18 kolektivnih centara (osam kolektivnih centara se nalazi na teritoriji Kosova) u kojima boravi 1.116 izbeglih i interno raseljenih, a zahvaljujući sredstvima Evropske unije i budžeta Srbije, svi kolektivni centri biće zatvoreni do kraja naredne godine, a njihovi stanari će dobiti odgovarajuća rešenja.

Regionalni stambeni program Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine treba da u naredne tri godine obezbedi oko 6.500 stambenih rešenja u regionu, od čega će 4.153 porodice u Srbiji dobiti stan, montažnu kuću, paket građevinskog materijala ili seosko domaćinstvo sa okućnicom, sprovođenjem do sada odobrenih potprojekata, piše u saopštenju.

Komesarijat je ocenio da bi “postojeća situacija bila svakako povoljnija da su zemlje porekla, a prvenstveno Republika Hrvatska, pokazale više volje za rešavanje brojnih otvorenih pitanja koja svakodnevno pogađaju populaciju izbeglica”.

U saopštenju se dodaje da se tokom nešto više od 20 godina svega 144.000 izbeglica vratilo u zemlje porekla (75.000 u BiH i 69.000 u Hrvatsku) i da je neadekvatan pristup pravima izbeglih iz Hrvatske u njihovim matičnim zemljama svih ovih godina predstavljao veliki kamen spoticanja u regionu.

– Uprkos brojnim pomacima ostvarenim kroz proces regionalne saradnje i dalje su aktuelna nerešena pitanja dospelih a neisplaćenih penzija, dinarske i devizne štednje, 40.000 oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gde nije bilo ratnih dejstava i oko 8.000 kuća na područjima zahvaćenim ratom, kao i povrata oduzetog poljoprivrednog zemljišta – naveo je Komesarijat.

Kako se navodi, posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Hrvatske na porast broja incidenata zasnovanih na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma.

Prema Komesarijatu, povratak na Kosovo ostvarilo je manje od pet odsto od ukupne populacije interno raseljenih.

– Glavne prepreke održivom povratku predstavljaju bezbednosna situacija, nedostatak adekvatnog i efikasanog mehanizama za zaštitu i pristup pravima, nerešeno pitanje povrata imovine, nemogućnost korišćenja uništene, uzurpirane stambene i poljoprivredne imovine, nedovoljno fondova za rekonstrukciju ili izgradnju kuća povratnicima, otežani pristup javnim službama i mogućnost upotrebe svog jezika, odsustvo ekonomskih mogućnosti koje bi podržale povratak, kao i komplikovane procedure povratka – piše u saopštenju.

Komesarijat je zahvalio međunarodnim organizacijama i svim donatorima na ukazanoj podršci i uloženim sredstvima za poboljšanje života izbegličke populacije, kao i na naporima u borbi za uspostavljanje mehanizama za sveobuhvatno i pravedno rešavanje preostalih otvorenih pitanja regionalnog procesa.