SRPSKA DECA PRVA NA SVETU: Osvojili sve moguće nagrade na Olimpijadi ruskog jezika!

Na Olimpijadi katedre ruskog jezika Vermuntskog instituta u Americi od 50 zemalja učesnica i oko 150 takmičara u raznim kategorijama, Srbija se predstavila sa sedam učesnika uzrasta od 15-18 godina i svih sedam odnelo je pobede! Njihov učitelj, mentor i podrška bila je Gordana Naumović, koja je i sama u julu prošle godine proglašena za najboljeg profesora ruskog jezika na svetu (van granica Rusije).

 

Ovim divnim povodom, koji je još jedan dokaz da je Srbija prepuna mladih, talentovanih i vrednih ljudi, razgovarali smo sa profesorkom Gordanom, koja nam je otkrila kako je pripremala takmičare za svetsko nadmetanje, koliki je trud prethodio ovom priznanju i koja je zapravo tajna uspeha.

Olimpijada katedre ruskog jezika Vermuntskog instituta predstavljala je zapravo internet takmičenje u nekoliko kategorija – recitovanje, pevanje na ruskom jeziku, sastav, te muzičko stvaralaštvo (komponavanje ili instrumentalno izvođenje)… Profesorka Naumović objasnila nam je šta je za takmičare bio najveći izazov.

Recitovanje je trebalo da dopre do srca slušalaca, sa naglašenim nadahnućem i čuvenom ruskom intonacijom, što je teško čak i ruskim glumcima. Nije bilo lako ni pronaći zanimljiv tekst, a da nije suviše težak za izgovor ili da se ne ponovimo sa takmičarima iz drugih zemalja. Trudila sam se da pronađem pesmu koja “liči” na potencijalnog takmičara. Pevanje na ruskom  je “zamka” – tu se najlakše “ulovi” pogrešan izgovor. Ipak i u tu avanturu hrabro smo uplovili – snimili smo to, našli adekvatan prostor, profesionalnog kamermana, tonca, montažera… Ništa od toga nije bilo besplatno. Najviše muke, čak poneku suzu i želju za odustajanjem doneli su nam sastavi na zadatu temu “70 godina pobede nad fašizmom” (postojala je i opcija slobodna tema). Za taj deo takmičenja spremala sam ih tako što smo gledali nekoliko potresnih filmova o tome, a svako je imao zadatak i da pronađe neke memoare, istinite priče preživelih i da ih skrati u novinarski izveštaj, a da suština ostane ista – priča naša sagovornica.

Ona je mlade za takmičenje okupila na kursevima ruskog jezika koje drži u Beogradu i Požarevcu. Ističe da su radili marljivo, kad god bi kandidati imali slobodno vreme, neretko i vikendom.

– Niko se nije bunio što toliko radimo. Bilo je nerviranja, naročito kada polaznik sam “ulovi” svoju grešku. Ja nisam tolerisala nijednu jedinu grešku, vraćala sam ih da ponavljaju bezbroj puta. Svi su vredno učili, bili uporni, i nikada nisam nikog izdvajala. Takmičenje je bilo okidač za volju za učenjem. Na kraju smo zajedničkim snagama odlučili ko ide dalje. Ono što je zanimljivo, jeste da je devojčica, koju su roditelji upisali na kurs, jer je u školi imala nedovoljnu ocenu iz ruskog jeziku podelila prvo mesto u recitovanju sa devojčicom iz Italije – naglašava Gordana, dodajući da je uprkos velikoj konkurenciji, uspela da motiviše učenike i usadi u njih samopouzdanje i veru u uspeh.

– Adrenalin je svima proradio. Trudila sam se da ih motivišem na sve načine, i mislim da je moje samopouzdanje prešlo na njih. Pogledali smo nagrađene filmove mojih učenika i studenata koji su protekle četirii godine trijumfovali na međunarodnoj Olimpijadi “ЛИК России”, i uz to sam im objasnila koliko mora da se radi, ali na kraju dođe nagrada u vidu pobede. Znala sam i da ih pokudim, ali i pohvalim. Svako je prošao kroz to. Učili smo puno, ali se i šalili, smejali, jeli slatkiše – objašnjava ovaj vrsan poznavaoc ruskog jezika i književnosti, ali i ruske deše i mentaliteta.

Goca ističe da je na sve takmičare ponosna, da ih voli i da je sigurna da poput njih, svi mogu da postignu šta žele zalaganjem i radom. Ipak, izdvaja svedočanstvo o devojčici koja je na Olimpijadi sve fascinirala – u pitanju je devetogodišnja Ana Đurović iz Požarevca.

– Ana je imala osam godina kada je njen otac pohađao kurs u Požarevcu. Često je pratila šta ja sa odraslima radim, zapitkujući oca kako se šta čita, i za tri meseca ona je perfektno savladala intonaciju i izgovor. Rešila sam da Anu spremim za kategoriju “pevanje na ruskom” uz numeru iz crtaća “Maša i medved”, koji je ona redovno gledala. Sa njom je trebalo raditi paralelno na više nivoa – da ispravi pogrešno naučen izgovor iz crtanog filma, da uskladi ritam uz instrumentalnu pratnju (na harmonici ju je pratio čovek koji je takođe bio polaznik kursa), da prevaziđe strah, stidljivost i statičnost tela pri prevanju. Bilo je teško da ispravljam tako malu devojčicu i to u prisustvu roditelja, a  da ujedno tražim od nje da igra u ritmu pesme. Dok smo je snimali, mi odrasli smo igrali iza kamere, i tačno sam osetila trenutka kada su se svi elementi složili u jednu muzičku harmoniju. Krajnji rezultat je bolji nego što sam očekivala – Ana je plenila svojim godinama, krupnim sjajnim očima, osmehom i slobodnom igrom – sa zadovoljstvom i velikim osmehom priča Goca. 

Gordana Naumović je priznati i višestruko nagrađivani profesor više od 30 godina. Trenutno je zaposlena na Akademiji rusko-srpskog prijateljstva, a prethodno je bila profesor na Univerzitetu Singidunum i u Ugostiteljsko- turističkoj školi u Beogradu. Njeni časovi su drugačiji , metode neobične i maštovite, i nijedan njen đak nije izašao kroz vrata škole, a da nije znao bar osnove ruskog jezika. 

– Tokom svih ovih godina radim sa decom, srednjoškolcima, studentima i tajne nema.  Autoritet mora da postoji, a postoji kada učenik kaže da dobro i interesantni predajete, da ste objektivni. Ne smete spuštati kriterijum traženog znanja, već je potrebno da iznenadite slabijeg učenike bar jednom visokom ocenom koja će mu biti odskočna daska. Moraju da budu svesni da treba da prvo ispune svoje obaveze, pa tek onda da traže svoja prava – objašnjava profesorka Naumović.

 “Duhovne veze Srbije i Rusije kroz vekove”

Gordana Naumović 30. maja putuje u Moskvu sa grupom polaznika kursa ruskog jezika iz Požarevca. Oni će tamo predstaviti film “Duhovne veze Srbije i Rusije kroz vekove”, koji je nagrađen na Olimpijadi “ЛИК России2014”. Tamošnji Bogoslovski institut ЈУНЕСКО pozvao ih je u goste, a u jednom od moskovskih manastira biće na “stanu i hrani”. U septembru će biti gosti i Simferopoljske-krimske eparhije, gde će uzeti i učešće u takmičenju u poznavanju pravoslavlja. 

– Sa pomenutim filmom idem i na Jaltu na Međunarodnu konferenciju „Великое русское слово“, kojoj će prisustvovati najveći crkveni velikodostojnici. Po povratku, film kreće sa prikazivanjem u mnogim manastirima u vreme pravoslavnih praznika – rekla je profesorka Naumović.