STRUČNI ODGOVORI NA SVA PITANJA O BOTOVIMA: Evo kako funkcionišu i čime se ‘hrane’ (FOTO)

Kako prepoznati bota, i još važnije, kako se odbraniti od njega, pitali smo Tatjanu Vehovec, izvršnu direktorku Centra za nove medije i konferencije BlogOpen.

 

Zamislite dvorište čiju površinu pokriva apsolutno savršeni engleski travnjak. Zelena površina koja izaziva zavist svih komšija i prolaznika, međutim, ispod sebe krije blato i mulj na kome je i prosečnoj, a kamoli engleskoj travi, nemoguće da nikne.

Dovitljivi vlasnik kuće je rešio da tu falinku svog dvorišta maskira tako što je mulj koji mu obara cenu nekretnine prekrio veštačkim travnjakom.

Ovaj postupak vlasnika bio bi neshvatljiv svakome sa usađenim moralnim načelima.

  Astroturfing ≠ Grasruts inicijativa

 

Astroturfing kao pojam označava suprotnost grasrutsu.

Dok grasruts predstavlja spontanu

inicijativu iz naroda koja stoji iza neke ideje, iza astroturfinga (koji je ime i dobio po brendu veštačke trave) stoji organizacija ili bogati pojedinac koji plaća ljude da lobiraju za njihove ideje ili proizvod.

Ipak, taj lažni travnjak je realnost svakog Srbina koji je makar jednom zalutao na internet. Primećivali vi to ili ne, društvene mreže su već godinama poprišta svakodnevnih ratova koji se vode između pristalica političkih stranaka.

Većina korisnika društvenih mreža još uvek nije upoznata sa pojmom astroturfinga, ali su svakodnevno svedoci te aktivnosti.

Astroturfing je, naime, postupak organizovanja grupa koje velike

korporacije, dobrostojeći biznismeni, ili profesionalni aktivisti plaćaju da zastupaju njihov interes, a u cilju obmanjivanja javnosti, kako bi se stvorila lažna slika o kvalitetu i dobrim stranama nekog proizvoda, projekta ili pojedinca.

U srpskom rečniku, astroturfing možete pronaći pod pojmom botovanje.

– Astroturfing je u mnogim državama zabranjen jer je prepoznat kao jedan od načina zloupotrebe interneta. Ovom aktivnošću se stvara lažan utisak da je nešto onakvo, kakvo nije, da bi se ispunio cilj i interes onoga ko astroturfing sponzoriše. Budući da se to još i plaća, u većini zemalja se to smatra prikrivenom reklamom i zabranjuje se zakonima o oglašavanju. Budući da se obično oslanja na taktiku obračuna sa konkurencijom, zabranjuje se i zakonima o trgovini, ili zakonima o zaštiti potrošača. Sve zemlje koje teže da urede polje zašite krajnjih korisnika, astroturfing su prepoznale kao zloupotrebu, i zabranile ga odgovarajućim zakonima – reći će nam Tatjana Vehovec, izvršna direktorka Centra za nove medije i konferencije BlogOpen, u okviru koje su održavani paneli o cenzuri i slobodi govora.

 

Ironično, suštinu tih panela zasenili su upravo njihovi subjekti, odnosno botovi. Zauzimanjem heštegova #BlogOpen i #uLiceCenzuri, astroturferi su ispunili svoj cilj – diskusija je bačena u drugi plan, a ono što je počelo kao civilizovana diskusija spustilo se na nivo ad hominem napada, omalovažavanja učesnika i organizatora i lažnih napada na “protivničku” stranu.

 

Zagađivanjem tog parčeta internet prostora, astroturferi su postigli svoj cilj – dobar deo učesnika je digao ruke od diskusije koja je postala nepregledna i mučna za čitanje usled svih tih otvorenih napada i vređanja. S druge strane, poznati psihološki fenomen pod imenom “efekat posmatrača” je, baš kao u stvarnom životu, preovladao i na internet – ljudi nisu ulazili u odbranu zaposednutih heštegova niti napadnutih ljudi, jer su očekivali da će to uraditi neko drugi, i mnogo važnije, jer su strahovali od napada astroturfera na njih same.

 

– Ne samo da astroturferi zagađuju internet prostor, već se dešava nešto mnogo opasnije: podstiču autocenzuru korisnika mreža. Guše kritiku. Guše slobodu govora i slobodu izražavanja mišljenja na mrežama. Ne, nema cenzure interneta u Srbiji, ali ima čitavog niza aktivnosti koje podstiču autocenzuru kod korisnika interneta. Naime, kad god neko ima svoje mišljenje koje nije odgovarajuće astroturfing timu, on biva zasut uvredama, ličnim kvalifikacijama, a u novije vreme i pretnjama na lični integritet, posao, telo, život. Napadnuta osoba je zastrašena, i sledeći put odlučuje da neće izraziti svoje mišljenje, ili će ga modifikovati na način da ne doživi te napade još jednom. Našem saradniku na projektu istraživanja astroturfinga je rečeno više puta da će dobiti priliku da svoje mišljenje koje je tvitnuo izgovori u lice, recimo na mestu gde šeta bebu? Kako to drugačije da razumete nego kao napad na fizički integritet, porodicu, ili, makar na pretnju da mogućnost takvog napada postoji? – objašnjava Vehovec, dodajuću da prisustvo botova svih političkih opcija na nekoj temi povećava udeo govora mržnje u ukupnoj konverzaciji na 12 odsto, a diskurs uvreda na neverovatnih 70 odsto od cele konverzacije.

                Najaktivniji botovi potiču iz redova SNS

Astroturfing, odnosno u srpskoj verziji, botovanje, nije neka novost za redovne korisnike društvenih mreža i elektronskih medija. Međutim, u poslednjih godinu dana su, zahvaljujući totalnom promenom dosadašnje prakse, postali uočljivi svima prisutnima na internetu.

– Naši statistički i analitički podaci sa Tvitera pokazuju da SNS ima najaktivniji tim botova, uprkos tome što su timovi opozicije brojčano nadmoćniji. Razlika između tima vladajuće partije i manjih opozicionih političkih opcija je u tome što SNS tim izvršava potpuno jasno vidljive zadatke, te ih je lakše analizirati i definisati. Opozicija, s druge strane, ne koristi određenu strategiju, suviše se slično ponaša, njihove mikro mreže (pratioci i oni koje oni prate) su isprepletene, i većina je okrenuta ka kritici vladajuće partije, a ne ka promociji svoje opcije, tako da se još nismo usudili, iako smo po različitim parametrima jasno utvrdili, da “prozovemo” određenu opozicionu partiju za astroturfing – kaže Vehovec, objašnjavajući dalje da su SNS botovi uočljiviji jer imaju određenu taktiku koje se čvrsto drže, a ta se taktika sastoji od korišćenja političkih heštegova, kidnapovanja heštegova koji nose oponirajuću ideju, kao i otvorenog međusobnog podržavanja u vidu retvitovanja i fejvovanja.

                                I atmosfera je bitna

 

Sve se to odvija u veoma “bučnoj” atmosferi, što je takođe jedan od taktičkih

 Dobar bot je dobar partijski vojnik

– Za mene i vas, dobar bot je svako ko nije bot. Za sponzora je dobar bot onaj koji ispuni zadatak.

Naš utisak, iz svih analiza koje smo radili, je da zadatak astroturfera vladajuće partije nije povećanje podrške i promocija političke opcije, ili povećanje broja glasova. Zadatak je

zastrašivanje neistomišljenika i gušenje kritike. Ućutkivanje.

Mislim da taj zadatak njihovi botovi

“dobro” ispunjavaju.

S druge strane, opozicioni botovi nastoje da povećaju krug podrške na mrežama među neodlučnim biračima, ali i da se obračunaju sa botovima SNS­-a.

Hajde da sve te botove prepustimo njihovom malom ratu, da ih izolujemo blokiranjem, i da mi, slobodoumni, nastavimo da komuniciramo na mrežama sa svojim običnim građanskim mišljenjem! – savetuje Tatjana Vehovec.

manevara, jer buka stvara utisak da je grupa brojnija i snažnija nego što je to zaista slučaj.

Naša sagovornica nije želela da komentariše spekulacije pojedinih medija, po kome je dnevnica botova oko 1.500 dinara, ali nepobitna je činjenica da oni u tome moraju imati neki lični interes.

Tome u prilog govori i svedočenje lažnih botova koje je angažovao Centar za nove medije:

– Naši botovi, koje smo napravili u eksperimentalne svrhe, koje smo platili i čije smo ugovore objavili, u 86% slučajeva kažu da to ne bi ponovili, jer je stresno, lažno i osećaju kao da gube lični integritet. Oni žele poslove na koje bi bili ponosni, a ne one kojih bi se stideli. Naši botovi, koji su znali da je to jednokratan eksperiment, mišljenja su da je to posao kojeg se stidiš. Ako se vratimo na politički astroturfing, onda je jasno da taj osećaj stida može samo da se kompenzuje nekim većim ličnim interesom. Dakle, dokle god ima tog interesa, ovo će opstajati, u ovoj ili izmenjenoj formi – uverena je Vehovec.

Na kraju, ostaje pitanje kako se zaštititi od uticaja astroturfera, a pritom se ne povući sa mreže?

– Ako niste žrtva – ignorisanjem. Ako osećate da postajete žrtva, onda opet ignorisanjem.

Ukoliko shvatite da jeste žrtva – blokiranjem. Izbegavajte ulazak u konverzaciju sa botovima – oni žive na vašoj priči, na vašem otporu i pokušaju da objasnite ili se makar odbranite. Vaša reakcija je njihov vazduh. Oduzmite im kiseonik i ugasiće se. Masovno ih blokirajte i implodiraće – glase uputstva Tatjane Vehovec koja se ekspertski bavi društvenim mrežama.