Već 15 godina ne znamo ko je ubio Slavka Ćuruviju

Novinar Slavko Ćuruvija ubijen je na današnji dan pre 15 godina, a njegovo ubistvo još nije rasvetljeno.

Novinar i vlasnik „Dnevnog telegrafa” i „Evropljanina” Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999, na Uskrs, u pasažu zgrade u kojoj je stanovao u Svetogorskoj ulici. Ubice su u njega, s leđa, ispalile 17 metaka.

Ubijen je tokom NATO bombardovanja, pet dana nakon što je u tadašnjem dnevnom listu „Politika ekspres” optužen za „priželjkivanje bombi” i „izdaju”.

Godišnjicu ubistva novinara Slavka Ćuruvije danas će obeležiti kolege, porodica i prijatelji polaganjem cveća na mestu gde je ubijen.

Osumnjičeni za ubistvo Ćuruvije, bivši pripadnici Državne bezbednosti (DB) Ratko Romić i Milan Radonjić, uhapšeni su sredinom januara 2014. godine, dok je za bivšim operativcem Miroslavom Kurakom, koji je u bekstvu, raspisana poternica.

Kao nalogodavce ubistva Tužilaštvo za organizovani kriminal je označilo Radonjića i bivšeg direktora DB-a Radomira Markovića, a kao izvršioce Romića i Kuraka.

Slavko Ćuruvija Fondacija je saopštila je da iako su u prethodnom periodu uhapšeni osumnjičeni izvršioci ubistva Slavka Ćuruvije, još nema odgovora na pitanje ko su nalogodavci tog ubistva.

– Pitanje moralne odgovornosti onih koji su učestvovali u vlasti u vreme izvršenja ubistva Slavka Ćuruvije takođe nije pokrenuto – piše u saopštenju Fondacije Slavko Ćuruvija .

U saopštenju povodom 15 godina od ubistva novinara Slavka Ćuruvije, vlasnika „Dnevnog telegrafa” i “Evropljanina”, ta fondacija je podsetila da su sloboda govora i bezbednost novinara u Srbiji i dalje ugroženi.

Navodi se da su ubistva novinarke „Duge” Radislave Dade Vujasinović i dopisnika „Večernjih Novosti” Milana Pantića još bez sudskog epiloga.

– Vrednosti za koje se borio Slavko Ćuruvija, kao što su sloboda govora i pravo urednika da sami uređuju svoje novine u skladu sa standardima profesije, ali i po zakonu, još nisu dostignute – piše i saopštenju.

Slavko Ćuruvija Fondacija smatra da država mora da preduzme odlučne mere kako bi se osigurala sloboda medija i stvorila klima da novinari svoj posao obavljaju po najvišim standardima profesije.

– Neophodno je oslobađanje medija od stega vlasti, koje direktno ili indirektno nastavljaju da vrše uticaj na uređivačku politiku medijskih kuća – piše u saopštenju Slavko Ćuruvija Fondacije.