Šta bi se desilo sa Srbijom kada bi primenila TRAMPOVU IDEJU o ŠTAMPANJU NOVCA?

Donald Tramp
Beta

Da li Amerika živi od štampanja dolara i mogu li države bankrotirati ukoliko kontinurano štampaju novac? Šta bi se dogodilo sa Srbijom kad bi NBS odlučila da štampa dinare?

 

Republikanski kandidat za američkog predsednika Donald Tramp izgovorio je nedavno ono o čemu ekonomisti širom sveta godinama pričaju, a političari se prave da ne znaju.

Tramp kome se, uoči izbora za predsednika SAD iz dana u dan povećava podrška glasača, poručio je da je Amerika finansijski bezbedna bez obzira na njena ogromna dugovanja, a da je razlog štampanje dolara.

 
– Ljudi kažu da ja želim da kupim dug i bankrotiram. Oni su ludi. Ovo je američka vlada. Kao prvo, nikada ne morate bankrotirati jer štampate novac – poručio je Tramp.

A, šta je istina? Da li američka privreda živi od štampanja novca ili Tramp koji nesumnjivo ima podršku krupnog kapitala, svojim porukama želi da američki biznis pridobije još više?

Program masovnog štampanja dolara, podsetimo, pokrenut je 2008. kada je pretilo potpuno urušavanje američkog finansijskog sistema. Američkoj centralnoj banci (FED) nije pomoglo ni spuštanje kamatnih stopa bog čega se odlučila na radikalan potez – štampanje čak 4.500 milijardi dolara kojima su kupovane obveznice od uspaničenih ulagača na finansijskom tržištu. Američka ekonomija počela je puno brže da se oporavlja nego evropska, a FED je 2014. zvanično prestao sa masovnim štampanjem novca.

 

Šta bi bilo sa Srbijom kada bi štampala novac?

Goran Nikolić, ekonomista i saradnik Inistuta za evropske studije kaže da nije sporno da Amerika štampa novac, ali da to, zbog efekata po državne finansije, mogu da rade i čine i mnoge druge razvijene zemlje.

– Amerika sigurno ima koristi od štampanja dolara, ali priče da živi od štampanja para nisu istinite. Analize pokazuju da štampanje novca u proseku godišnje podiže BDP Amerike za 0,5 do jedan odsto. To u slučaju Srbije nije malo, donosilo bi joj 150 do 300 miliona evra godišnje, ali ipak govorimo o Americi – navodi Nikolić.

Ni predsednik, ni Kongres u Americi, međutim, ne štampaju novac. To je u nadležnosti centralne banke. Zbog takvih činjenica, Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog inistuta za ekonomske nauke tvrdi da su Trampove izjave pogrešne.

– Uzmimo njegovu tvrdnju da zemlja koja može da štampa novac ne može da bankrotira. Da li je tačno da Amerika može da štampa koliko hoće dolara i da vrati novac koji duguje poveriocima, posebno stranim na koje Tramp najviše i misli? Može. Može li da očekuje da će uslovi pod kojima će potom da pozajmljuje novac biti isti? Ne može. Zato što bi dolar devalvirao pa bi, sutra, eventualna pozajmica u inostranstvu bila skuplja za Ameriku. Tako Tramp zapravo kaže sledeće: Mi ćemo strancima vratiti manje nego sto im dugujemo, ali to nećemo zvati bankrotstvom jer ćemo to učiniti štampanjem novca, a ono što nećemo vratiti uložićemo kod kuće – pojasnio je Gligorov i nastavio:

– FED može da ne dozvoli ubrzanje inflacije i preterani rast kamata koji bi stajao na putu punoj zaposlenosti. Tako da FED ne može da štampa novac da bi vratio dugove. Ni Tramp ni Kongres to ne mogu da mu narede – zaključio je Gligorov.

Srbija i štampanje novca – Za i protiv

Da li Srbija treba da štampa dinare – biznismeni tvrde jedno, a ekonomisti drugo.

– Srbija bi trebalo da sledi primer EU i SAD i da štampanjem novca pokuša da ubrza ekonomski rast. Nema nam izlaska iz krize na brži način. Ako bi taj novac bio potrošen na povećanje penzija, to bi bila katastrofa. Međutim, ako se potroši na poljoprivredu, energetiku, obnovljivu energiju… ne verujem da bi to bio problem – više puta je ocenio Miodrag Kostić, vlasnik “MK grupe”.

Ekonomisti, pak, upozoravaju da bi štampanjem novca NBS brzo potrošila devizne rezerve. Dodaju da bi štampanje novca dovelo do inflacije i pada kursa dinara. Napominju i da Amerika i Evropa imaju jaku industriju koja stoji iza štampanja novca, a da je Srbija nerazvijena zemlja.

Sunovrat dolara

Od šezdesetih kada je štampanje dolara uzelo maha njegova vrednost je kontinuirano padala. Kriza se prvo reflektovala raskidanjem veze sa zlatom 1971. s obzirom na to da je dolar po okončanju Drugog svetskog rata bio konvertibilan u zlato sa odnosom od 35 dolara za uncu zlata. Za jedan dolar se 1970. moglo dobiti oko 4,3 švajcarska franka. Pre četiri godine jedan dolar je vredeo 0,9 švajcarskih franka, koliko približno vredi i danas.