I ČUDE JOJ SE I DIVE: Ovo je NAJORIGINALNIJA ZGRADA u Beogradu, a jedan detalj na njoj sve oduševljava (FOTO)

Zemun
Dnevno.rs

Ima ukrašenijih, očuvanijih, bogatijih, sigurno i lepših fasada u Beogradu, ali sigurno ne funkcionalnijih od one koja se nalazi na uglu Dubrovačke i Glavne ulice u Zemunu!

 

Vekovima se čovek trudio da podeli dan na jednake intervale. Jedan od najznačajnijih izuma naše vrste bio je sunčev sat, sprava koja je pomogla čoveku da se tokom obdanice orijentiše u vremenu.

Mnoge velike civilizacije usavršavale su preciznost satova i ponosno su ih postavljali na prometnim trgovima i važnim javnim mestima gde sve vrvi od društvenog života.

Takođe, sunčani satovi su izrađivani i za potrebe domaćinstava. Prvi i najvažniji uslov bio je da se u dvorištu pronađe neki otvoreni kutak, mesto koje će najdužim delom dana biti obasjano sunčevom svetlosti.

Postoje i sunčani satovi koji su postavljeni vertikalno. Svoje mesto oni su nalazili na fasadama visokih građevina, kako bi se tačno vreme videlo i sa najudaljenjih lokacija. Dešavalo se da su konstruktori izrađivali četiri različita sata na istom mestu, kako bi svaki od njih pokazao tačno vreme u određeno doba godine.

I naš Zemun se može pohvaliti jednim sunačnim satom smeštenim na fasadi jednospratne kuće na uglu Dubrovačke i Glavne ulice.

 

Sama spoljašnjost zgrade nije mnogo promenjena od dana kada je sagrađena. U drugoj polovini 19. veka, ovde je živeo dr Jovan Subotić, poznati srpski pravnik, književnik i političar. Jedan od najpoznatijih stanara kuće bio je književnik David Albahari.

 

Kuću je 1823. godine sagradila grčka porodica Ziko, a od 1828. fasadu krasi i sunčani sat okrenut ka prelepom gradskom trgu u na početku Dubrovačke ulice. Na središnjem delu fasade postoji i grb sa predstavom sidra po čemu znamo da se porodica Ziko bavila pomorskom trgovinom. 

Ovaj “vremenski ratritet” danas se smatra najstarijih javnim satom u Srbiji. Na levoj strani nalaze se cifre 8,9,10,11 i 12, dok su na desnoj 1,2 i 3. Otvorenost fasade na kojoj je postavljen časovnik prema prelepom trgu i prometnoj ulici, pojačava značaj koju je ovaj izum imao ili još uvek ima za Zemunce.

 

Sama namena “Kuće sa sunčanim satom” kako je danas zovu svi Zemunci, od njenog nastanka se nije promenila –  u prizemlju su lokali, a na spratu stanovi. I izgled joj se za skoro dva veka postojanja minimalno promenio. Godine 1908. proširena je i dograđenim krilom prema Dubrovačkoj ulici. Prema informaciji Zavoda za zaštitu spomenika, bila je oštećena tokom bombardovanja 1944. godine, ali je sat preživeo.

Danas predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture i nezaobilaznu tačku u razgledanju znamenitosti Zemuna.

Kako sunčani satovi “rade”?

 

Postoje različite tehnologije kojima se izrađuju sunčani satovi. Najveći broj je konstruisan u vidu diska postavljenog na ploči. Disk je pozicioniran tako da gradi ravan koja je paralelna sa sa onom zamišljenom koju pravi Ekvator. 

Kroz centar diska prolazi gnomon, odnosno bacač senke. Najčešće se izrađuje od čvrtog metala. Ploča je obeležena tako da ivica senke pokazuje u zavisnosti od zemljine rotacije pokazuje mesno vreme.