Ako još niste bili na Maldivima, ovo je prilika – uskoro će nestati!

'Nestali u vatri, nestali u vodi' je rečenica koju bi profesori geografije za nešto manje od 100 godina mogli da izgovaraju širom sveta kada budu držali predavanja o Maldivima.

Iako su danas sinonim za najegzotičnije destinacije, a u turističkim agencijama često i najskuplje, budućnost tih rajskih ostrva rasutih u Indijskom okeanu je sve samo ne svetla.

Geografski položaj

Maldivi (službeno Dhivehi Raa’je) su republika u istoimenom arhipelagu u Indijskom okeanu. Sačinjava je preko 1,100 koralnih ostrva izuzetno male nadmorske visine (Maldivi su „najniža” država na svetu), podeljenih na male grupe.

Prostiru se južno i jugozapando od Šri Lanke i imaju merdijanski pravac pružanja u dužini od 840km. Ostrva koja sačinjavaju Maldive grupisana su u dva skoro paralelna niza, međusobno udaljena oko 30km. Pravcem istok-zapad prostiru se u dužini od 130km.

Poseta Maldivima često podrazumeva boravak na obe Zemljine polulopte, pošto najjužnije ostrvo leži približno na prvom stepenu južne geografske širine, dok se najseverniji atol prostire na sedmom stepenu severne geografske širine.

Od tih 1,100 i više ostrva, naseljeno je svega 218, dok je 75 pretvoreno u turističke centre. Ostala su nenaseljena, a neka se koriste kao plantaže ranih poljoprovrednih kultura. Glavni grad je Male. Nalazi se na istoimenom ostrvu, lociranom 645km jugozapadno od Šri Lanke. Male je i najveći grad Maldiva sa oko 50,000 stanovnika i centar je svih važnih institucija u zemlji. Tu se nalazi i glavni turističko-saobraćajni čvor, sa aerodromom i lukama kojima je ova država povezana sa ostatkom sveta.

Nastanak

Većina ostrva Maldiva su vulkanskog porekla i nastala su potapanjem vulkana i submarinskim erupcijama. Naime, atoli su formirani epirogenim pokretima i potapanjem vulkanskih kupa. Inicijalni reljef je nastao kao posledica povećane vulkanske aktivnosti u ovom regionu.

Tokom istorije, u plitkom obalnom pojasu, bezbrojne koralne kolonije postepeno su okruživale vulkanske kupe. Laganim spuštanjem dna okeanskog basena prstenasti koralni sprud postepeno narasta, a vulkanska kupa lagano tone i na kraju nestaje ispod mora. Tako su formirani koralni sprudovi nazvani atoli.

Opasnost

Kao što je ranije spomenuto, nadmorska visina Maldiva izuzetno je mala – najviše prirodno uzvišenje je na samo 2.3 metra iznad nivoa mora. Mala nadmorska visina, kao i plitko, kristalno čisto more koje ih okružuje, velika su turistička atrakcija – na mnogim mestima može se prepešačiti sa jednog ostrva na drugo.

Međutim, ove karakteristike sa sobom nose i veliku opasnost. Iako podvodni barijerni grebeni štite ostrva od velikih talasa Indijskog okeana, Maldivima preti mnogo veća opasnost – globalno otopljavanje. Prema predviđanjima IPCC-a (međunarodnog panela za klimatske promene), nivo mora će prema najgorem scenariju do 2100. porasti između devet i 88cm. U tom slučaju preko 80% maldivskih ostrva biće zbrisano sa lica Zemlje.

Ipak, ta vesti nije nikakva novost – još pre 30-ak godina počelo se otvoreno diskutovati o topljenju glečera. Predsednik Maumun Abdula Gejum potrošio je dobar deo života upozoravajući svetsku javnost na problem globalnog zagrevanja. Maldivi su jedna od prvih država koja je potpisala Kjoto sporazum i jedan od glavnih ciljeva im je da nateraju SAD da potpišu isti, pošto su one odgovorne za 25% svetske emisije ugljen-dioksida.

Maldivske vlasti su 2005. godine pokrenule projekat “Safe Islands” čiji je cilj da se nekoliko najvećih ostrva obezbedi kako bi ona izdržala povećanje nivoa mora, nakon čega bi stanovništvo sa manjih ostrva moglo da se na njih preseli. U oktobru 2009. otišli su korak dalje – sednica vlada Maldiva održana je pod morem. Dokument kojim se pozivaju sve zemlje sveta da smanje emisiju ugljen-dioksida potpisan je na dubini od šest metara. Tim simboličnim gestom želeli su da još jednom ukažu na opasnost od globalnog zagrevanja. Predsednik je tada izjavio: „Ono što želimo je da nateramo ljude da shvate da su Maldivi država na prvoj udarnoj liniji globalnog zagrevanja. To nije samo problem za našu zemlju, već za čitav svet”.

Cunami kao upozorenje

Iako koralni grebeni štite većinu ostrva od naleta talasa, Maldivi nisu bili pošteđeni katastrofalnog cunamija s kraja 2004. godine. Cunami, nastao kao posledica submarinskog zemljotresa sa epicentom nedaleko od obala Sumatre, širio se Indijskim okeanom i pogodio 14 zemalja. Talas je stigao do obala Maldiva 3 sata nakon prvog potresa.

Obale Šri Lanke i Indije donekle su ublažile rušilačko dejstvo džinovskog talasa, pa tako Maldivi ne spadaju u zemlje koje su bile izložene najjačim udarima. Ipak, Maldivi, naročito južna ostrva, pretrpeli su materijalne i ljudske žrtve. I danas su vidljive posledice te prirodne katastrofe. Njen dalekosežni efekat, kao i uvek u sličnim slučajevima, najviše će osetiti domaće siromašno stanovništvo. Bogate korporacije lako će popraviti svoje hotele.

Šta dalje?

Koliko će gorenavedeno otrezniti one koji o svemu odlučuju i koliko su uopšte predviđanja klimatologa tačna – ostaje da se vidi. Istorija pokazuje da smo bitke protiv prirode uglavnom gubili, a one retke pobede pretvarali smo u običnu kupovinu vremena.

Kritičari rešavanje problema klimatskih promena i globalnog zagrevanja često porede sa strancem koji u Njujorku treba da uhvati metro imajući u ruci samo kartu sa vremenom polaska voza. U teoriji to možda zvuči dovoljno, ali u praksi će se gotovo sigurno desiti nešto nepredviđeno.

Takođe, treba imati na umu da se klima ne može posmatrati kao šablon izražen matematičkim formulama. Nama kao pojedincima jedino ostaje nada da će oni koj vuku konce konačno učiniti nešto konkretno i da budućim pokolenjima nećemo ostaviti samo zapise i uspomene o izgubljenom raju usred Indijskog okeana.