Blumberg: Južni tok će verovatno biti izgrađen

Odluka bugarske vlade da zaustavi gradnju gasovoda Južni tok naškodiće ugledu ruskog predsednika Vladimira Putina, ali će ovaj važan energetski projekat na kraju verovatno biti ostvaren, ocenjuje američka agencija Blumberg.

U tekstu pod naslovom “Obustavljanje gradnje Južnog toka naškodiće Putinu”, novinar Blumberga Leonid Beršinski piše da ne treba prihvatiti kao istinite tvrdnje prema kojima se Evropska unija boji negativnih posledica u slučaju uvođenja oštrijih sankcija Rusiji i da zbog toga praktično ništa ne čini da pomogne ugroženoj Ukrajini, koja i dalje suštinski zavisi od isporuka ruskog gasa.
Kao dokaz da EU, ipak, u praksi pokazuje solidarnost sa Ukrajinom, Blumberg navodi i svežu odluku bugarske vlade da, pod direktnim pritiskom Vašingtona, ali i Brisela, zamrzne izgradnju Južnog toka, koji za Rusiju ima strateški značaj u svetlu namere Moskve da pomoću tog gasovoda svede na minimum zavisnost u daljim isporukama plavičastog goriva do evropskih kupaca kroz ukrajinske cevovode.

Južni tok će se, verovatno, na kraju izgraditi. Ali, odlaganje njegove gradnje posle odluke bugarske vlade, oslabiće pozicije Rusije u pregovorima sa Ukrajinom o obustavljanju proruski usmerenog ustanka u jugo-istočnim regionima nekada ekonomski najbogatije republike bivšeg Sovjetskog saveza, kao i o budućim isporukama gasa, ocenjuje Blumberg.

U napisu američke agencije se dalje objašnjava da je Rusija planirala gradnju Južnog toka ka Bugarskoj po dnu Crnog mora, a nakon toga prema Srbiji, Mađarskoj i drugim centralno-evropskim zemljama, da bi i na taj način kompanija Gasprom mogla da zaobilaznim putem snabdeva evropske klijente i time praktično minimizira zavisnost od gasne maršrute kroz Ukrajinu.

Takva pozicija Gasproma u eksportu gasa do evropskih potrošača je Putinov strateški cilj, tvrdi Blumberg, uz napomenu da Gasprom uvek može naći izgovor za obustavljanje isporuka gasa Ukrajini kada to zahtevaju vlasti u Kremlju.

Blumberg podseća da Ukrajina sada nije u stanju da plati za ruski gas 485 dolara za svaku hiljadu kubika tog goriva, i to u situaciji kada Gasprom dobija u proseku za prodaju istog energenta drugim stranim kupcima oko 20 odsto manje od navedene cene.

“EU i SAD hoće Putina da liše tog oružja – prirodnog gasa – i zbog toga je i izvršen pritisak na vladu Bugarske koju predvode socijalisti”, navodi se u tekstu i dodaje da je vlada u Sofiji otvorila “crvenu putanju Gaspromu” dajući dozvolu za gradnju Južnog toka.

EU je, inače, 3. juna zvanično upozorila Sofiju u dugačkom pismu, koje je komesar Unije za unutrašnje tržište Mišel Barnije uputio bugarskoj vladi, da daljom realizacijom projekta Južni tok narušava niz pravila EU u energetskoj sferi.
Ta pravila EU zabranjuju, između ostalog, proizvođačima prirodnog gasa da kontrolišu gasne cevovode (a Gasprom je dobio pravo da to čini u Bugarskoj), a postoji i zabrana davanja poreskih olakšica ruskom gasnom monopolisti, koje su utvrđene postojećim dvostranim ugovorom Rusije i Bugarske.

Pravila EU predviđaju, pored toga, sprovođenje otvorenog konkursa za isporučioce gasa iz svih članica EU, a to Bugarska nije ispoštovala već je, kako tvrdi američka agencija, sprovela vrlo “sumnjiv konkurs za izgradnju svog dela Južnog toka, tako što je potencijalnim učesnicima u tom velikom energetskom projektu dato svega deset dana da dostave svoje prijave”.

Na kraju je ceo posao dobio, kako se tvrdi u napisu Blumberga, jedan ruski biznismen, blizak Putinov prijatelj, zajedno sa bugarskim partnerima koji, takođe, imaju jake političke veze sa vladajućom garniturom u Sofiji.

“Sada nije vreme da se sa Rusijom vodi biznis kao što obično biva”, oglasio se američki ambasador u Sofiji, Marsi Rajs, uz napomenu da je njegova zemlja već ranije uvela sankcije protiv pomenutog Putinovog bliskog prijatelja i gasnog biznismena, ali i protiv kompanije “Strojtransgas”, koja bi trebalo da obavlja radove u Bugarskoj.

“Mi savetujemo bugarskim biznisimenima da ne sarađuju sa onima koji su već podvrgnuti sankcijama SAD”, bio je direktan šef američke diplomatske misije u Sofiji.

Bugarska štampa podseća da je u cilju pojačanog pritiska na bugarsku vladu u Sofiji boravila i “jaka” delegacija američkog Kongresa u kojoj je, između ostalog, bio i poznati rusofob i zagovornik najtvrđeg mogućeg stava Vašingtona prema Moskvi, Džon Mekejn, koji je bezuspešno pokušao da dobije i američke predsedničke izbore.

U Moskvi je, inače, objavljeno da će Rusija pokušati da reši spor sa EU oko dalje gradnje Južnog toka u nastavku trostranih pregovora o isporukama gasa Ukrajini, koji se obavljaju uz učešće i evropskog komesara za energetiku Gintera Etingera.

On je prošle sedmice stavio do znanja da su gasni pregovori Moskve, Kijeva i Brisela sada ušli u “političku ravan”, imajući u vidu da se na istoku Ukrajine rasplamsavaju sukobi koji sve više poprimaju obrise građanskog rata. “Sve dok Moskva ne prizna vladu u Kijevu, mi ne možemo pristupiti finalnoj fazi naših (gasnih) pregovora”, precizirao je Etinger.