EU i dalje preti Rusiji sankcijama

Evropska komisija je danas stavila do znanja da su u toku konsultacije sa članicama Evropske unije oko ekonomskih sankcija prema Rusiji ako se ispostavi da Moskva ne radi na primeni ženevskog sporazuma o mirnom rešavanju ukrajinske krize.

Predstavnici Evropske komisije nisu međutim dali nikakav jasniji odgovor na pitanje novinara da li je u skladu s ženevskim sporazumom odluka vlasti u Kijevu da vojskom napadne pobunjene delove istočne Ukrajine i da li će sankcije biti primenjene i prema privremenoj ukrajinskoj vladi ako ne budu sklonjene barikade s kijevskih ulica i nelegalne grupe ne napuste zvanične objekte.

Portparol visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, Majkl Man jedino je ukazao na stav iz ženevskog sporazuma da sve naoružane grupe moraju da se razoružaju, a da sve ilegalno zauzete ustanove moraju biti oslobođene.

Predstavnici EK su rekli da su sve strane potpisnice ženevskog sporazuma, Rusija, SAD, Ukrajina i Evropska unija, dužne da primene taj dogovor o smanjivanju zategnutnosti i mirnom, političkom rešavanju ukrajinske krize. Zvaničnici EK su ocenili da se sporazum već početno sprovodi i ukazali na to da vlada u Kijevu priprema zakon o amnestiji svih lica koja polože oružje.

Eventualnu odluku o ekonomskim sankcijama prema Rusiji, kako je rečeno, moraju jednoglasno usvojiti svih 28 članica EU. Neke članice EU su vrlo uzdržane prema ekonomskim sankcijama Rusiji zato što se procenjuje da bi to izazvalo veliku štetu ekonomskim interesima Unije, a moguće je da bi samo zaoštrilo ukrajinsku krizu, budući da je Rusija stavila do znanja da će uzvratiti sličnim merama prema zapadnim ekonomskim interesima u Rusiji.

Austrijski premijer Verner Fajman je izjavio da je potpuno saglasan sa stavom šefa nemačke diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera da se „ne sme zaoštravati sukob između Moskve i Kijeva novim sankcijama, već je, naprotiv, potrebno smanjiti zategnutost”.

Mediji u EU su mahom preneli i upozorenje ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova da je „nemoguće izolovati Rusiju”, jer je Rusija „velika i nezavisna sila koja zna šta hoće”, a i zato što je većina zemalja u svetu protiv izolacije Rusije.

Takođe je kao poruka Evropskoj uniji protumačena izjava ruskog premijera Dmitrija Medvedeva da je „Moskva sada, više nego ikada, zainteresovana za diversifikaciju isporuka gasa i da će realizovati sve projekte u regionu Pacifika. Vidnu pažnju, iako zasad nije bilo nikakvih reagovanja u EU, izazvalo je upozorenje Lavrova da će Rusija napad na ruske građane i Ruse u Ukrajini smatrati napadom na Rusku Federaciju i da ne vidi drugi izbor do „odgovora u skladu sa međunarodnim pravom”.