FOTO: Usred ratnog vihora – Pogledajte spomenik Srbima koji miri Ukrajince i Ruse

Ukrajina se zbog sukoba sa Rusijom našla u žiži svetske javnosti, ali jedan njen grad promakao je svima, čak i Srbima! A ne bi trebalo. Naziv će vam reći zbog čega - Slavjenoserbsk.

U Luganskoj oblasti Ukrajine, na samoj granici sa Rusijom nalazi se mali grad koji broji oko 9.000 ljudi. U njegovom centru podignut je spomenik – Srbima. U sred glavnog trga stoje figure Kozaka, Srbina i Rusa sa natpisaom „Nema svetijih veza od bratstva” na ruskom, ukrajinskom i srpskom jeziku.

U bogatom opštinskom muzeju čuvaju se uspomene o doseljenim Srbima, vojničke karte i dokumenta, ali i kopija slike Paje Jovanovića „Seoba Srba”. Granice opštine Slavjanoserbsk dugačke su više od 100 kilometara duž reke Severski Donjec, na severu, i reke Luganj na jugu.

Inače, ovo nije jedina “tajna” lokacija povezana sa Srbima u inostranstvu. Jedna šuma u Češkoj

Neki podaci govore da je izbeglištvom iz Austrougarske prva grupa ovih Srba, njih 419, došla u Rusiju 1751. godine. Predvodio ih je Jovan Horvat, komandant Husarskog puka, koji je dobio čin generalmajora. Oni su kod Harkova, u Kirovskoj oblasti formirali Novu Serbiju, grad koji je imao 2.225 muških stanovnika. Na prostorima između Bohuma i Luganja Srbi su stvorili 1752. godine drugo naselje Slavjanoserbiju. Ove srpske vojnike predvodili su Ivan Šević i Rajko Preradović.

Carica Jelisaveta Petrovna je 17. maja 1753. godine donela odluku kojom je odredila da se srpski graničari nasele od Bahmuta do Luganja, prema Donu, u oblast koja je nazvana Slavjano-Serbija. To je potvrđeno i ukazom od 21. maja 1753. godine. Pored većinskih Srba, doselili su se i Bugari, Vlasi, Cincari i Grci.

Vesela Gora

U selu Vesela Gora, najdaljoj istočnoj tački Slavjanoserbska, 10 kilometara od ukrajinsko-ruske granice, nekad je bila locirana Šesta rota pod komandom kapetana Simeona Piščevića. Kuća njegovih bližih predaka i danas samuje u Veseloj Gori. Iz sela Kameni Brod, gde je bila Treća rota srpskog puka, razvio se grad Lugansk. U rudarskom gradiću Zimogorju, postoji spomen-obeležje Ševićevom kapetanu Ivanu Markovu, pod čijim je staranjem bila Jedanaesta rota.