Rat u albanskom kraljevstvu droge: 800 policajca protiv minobacača narko-mafije

Više od 10 tona marihuane zaplenjeno je i potom uništeno u mestu Lazaret u Albaniji, gde već tri dana traje opsežna policijska akcija. U akciji učestvuje oko 800 policajaca, koji su u ponedeljak krenuli u akciju u 'kraljevstvo marihuane', kako nazivaju mesto Lazaret, udaljeno nešto vise od 200 kilometara od Tirane.

Dodatne snage policije upućene su u Lazaret juče, dan pošto su osumnjičeni za uzgajanje marihuane tokom racije napali policajce bombama i vatrom iz minobacača i mitraljeza.

Policija je ranije navela da je uhapšeno šest osoba zbog učešća u sukobima i zbog napada na jednu televizijsku ekipu.

Lazaret, u kojem živi oko 2.200 ljudi, najveći je centar za proizvodnju kanabisa. Veruje se da bande iz Lazareta godišnje proizvedu 900 tona kanabisa, vrednog 4,5 milijardi evra, što je iznos koji odgovara polovini bruto društvenog proizvoda ove zemlje.

Proteklih nedelja albanske vlasti pokrenule su sveobuhvatnu operaciju u cilju iskorenjivanja proizvodnje kanabisa.

Kako je saopšteno, policija je u ponedeljak preuzela kontrolu nad Lazaretom posle razmene vatre sa gotovo 30 naoružanih muškaraca koji su se sakrili u četvorospratnoj zgradi.

Prema rečima portparola policije Laure Totraku, kriminalci su iz sela pobegli u okolne planine. Uprkos tome, i tri sata kasnije, u selu se mogla čuti sporadična pucnjava.

Ministar unutrašnjih poslova Albanije Saimir Tahiri tražio je od kriminalaca da odbace oružje i da se predaju. Policija je uništila oko 10.000 zasađenih biljaka kanabisa i još 1.000 sadnica.

Osim toga, našli su šest spaljene buradi, za koju pretpostavljaju da su služila za čuvanje droge.

Drugog dana operacije, u utorak, policijske snage su dobile pojačanje. Oko 800 specijalaca zaplenilo je „značajne količine” marihuane i municije, kao i aparaturu za proizvodnju droge.

Sve do pre deset godina u Lazaretu su se bavili „običnom” poljoprivredom, ali danas je selo na jugu Albanije najveći ilegalni proizvođač marihuane u Evropi i ubira milijarde evra godišnje od biljaka koje se javno gaje na poljima i u privatnim baštama.