UPOZORENJE GRAĐANIMA: Sve više napada zmija OTROVNICA, a najveći problem je OVO

Prema navodima lekara iz BiH protivotrova za zmije otrovnice nigde nema u regionu...

Zmija
sxc.hu

Toplo vreme probudilo je  i gmizavce. Građani su se zaželeli prirode te su pohrlili u planine i šume kojima region i BiH obiluje. Ali iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo upozoravaju na skirvenu opasnost koja zbog nepromišljenosti ljude može koštati života ili ozbiljnih zdravstvenih posledica.

Naime, u Sarajevu ali i u regionu, prema njihovim informacijama trenutno nema seruma koji znači život u slučaju ugriza zmije otrovnice.

Još jedno upozorenje. U zadnjih par sedmica imali smo nekoliko slučajeva ugriza zmije otrovnice gde je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma – protivotrova. Ne bi to bilo ništa posebno ni neuobičajeno za ovo doba godine – međutim tog seruma trenutno nigde u BiH nema za nabaviti, a po informaciji ni u okolnim državama, jer smo tražili gde smo mogli. Ako se i nađe, nažalost rok upotrebe bio je do 1. juna 2021. Zato svi vi koji volite planinariti ili samo šetati po prirodi – oprez – uputio je ozbiljno upozorenje docent dr Rusmir Baljić, šef Infektivne klinike.

Inače, u BiH živi 14 vrsta zmija. Od toga su samo tri otrovnice šarka ili riđovka, balkanski šargan i poskok.

Razlikovanje otrovnica

Otrovne zmije se lako razlikuju od neotrovnih. Telo otrovnica je kratko i zdepasto i retko prelazi 60 centimetara. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvek jasno odvojena od tela naglašeno uskim vratom. Zenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakteriše tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.

Odrasle jedinke zmije riđovke gotovo da jedva dostižu 60 centimetara. Mužjak riđovke je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenkaste sa manje izraženom smeđom šarom. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno retki.

Balkanski šargan je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Odrasle jedinke narastu do 50 centimetara. Mužjaci su svetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara.

Često deli stanište sa šarkom, neretko i sa poskokom.

Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.

Poskok je najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Evropi. Naraste u proseku oko 65 centimetara, vrlo retko prelazi 90. Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smeđkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.

Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, posebno krajem leta i u toku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stene (zbog ishrane i termoregulacije). Zbog toga, neoprezni ljudi budu ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predelima tela, pa je po narodnom verovanju dobio ime po tome da visoko skače.