Za mnoge POZIV STIGNE PREKASNO: Čak 750 Srba čeka na transplantaciju OVOG ORGANA

Na transplantaciju bubrega trenutno u Srbiji čeka 750 pacijenata, srca 39, jetre 40 pacijenata. Za mnoge od njih poziv iz bolnice da se pojavio organ stigne prekasno, jer Srbija nema dovoljno donora.

operacija
pixabay.com

U našoj zemlji trenutno ima četiri do šest donora na milion stanovnika što nas svrstava na evropsko začelje po broju transplantacija, dok, recimo, Hrvatska ima više od 40 donora na milion stanovnika. 

Nacrt zakona o presađivanju organa koji je ušao u skupštinsku proceduru, mnogi pacijenti koji čekaju organ vide kao šansu za novi život, jer se očekuje veći broj donora.

Zakon predviđa uvođenje pretpostavljene saglasnosti, po kojoj su svi građani Srbije potencijalni donori, ukoliko to izričito ne odbiju i ukoliko se porodica drugačije ne izjasni.

Porodica i dalje daje poslednju reč da li će preminula osoba biti donor organa ili ne.

Sve kritičare zakona, pacijenti koji su transplantirani ali i oni koji čekaju na transplantaciju, pitaju da li bi oni primili organ kada bi im to bio jedini lek i sugerišu da odu na klinike gde leže pacijenti koji čekaju organ.

Direktorka Klinike za nefrologiju KCS prof. dr Marina Savin, kaže da je transplantacija jedini lek za pacijente kod kojih dođe do otkazivanja bubrega, srca, jetre i drugih organa.

“Takav organ se dobija sa moždano umrle osobe za koju više nemamo nikakvih medicinskih mogućnosti da je vratimo u život, a postoji jedan kratak vremenski period kada vitalni organi mogu da se uzmu i nastave svoju funkciju u drugoj osobi”, pojašnjava Savin, piše B92.

Ona je dodala da unapred ne može da se odredi kada će organ stići, ali da klinike i pacijenti mogu da budu pripremljeni da u bilo kom momentu, kada se ukaže mogućnost, prime organ.

Nada se da će novi zakon biti usvojen i pojašnjava da i kod pretpostavljene saglasnosti porodica ostaje deo transplantacije, “bez saglasnosti porodice i razgovora sa porodicom, transplantacije nema”. 

Podseća da uz savremenu imunosupresivnu terapiju, transplantirani pacijenti mogu da se vrate normalnom načinu života i da praktično odbacivanja organa više nema.

Osim odraslih na transplantaciju organa sve češće čekaju i deca. Samo u Institutu za majku i dete godišnje se kod 10 do 15 pacijenata uspostavi dijagnoza hroničnog oštećenja bubrega i toj deci je potreban novi organ.

Načelnik Odeljenja nefrologije u Institutu Nataša Stajić kaže da su rezultati mnogo bolji ukoliko se transplantacija obavi što pre.

Ona podseća da kod dece koja imaju hronično oštećenje bubrega, ali i drugih organa, mogu da se jave ozbiljne posledice u razvoju i intelektualnom sazrevanju, kao i druge komplikacije koje nisu karakteristične za odrasle.

Od početka godine u Srbiji je bilo 17 donora i zahvaljujući njima spasena su 44 života. Obavljeno je 26 transplantacija bubrega, 11 jetri i sedam srca