ŽIVOT SA KORONOM: Ovo su PROMENE koje su nam pre bile nezamislive, a sada će postati DEO NAŠIH ŽIVOTA

Sociolog Dalibor Petrović rekao je za RTS da sada ulazimo u neku drugu fazu borbe protiv koronavirusa, da učimo da živimo s njim budući da smo svesni da vakcina i neko rešenje neće doći u neko skorije vreme. I sada, kako kaže, već možemo da govorimo o nekim promenama ponašanja koje će postajati deo našeg života.

Pixabay

Na pitanje da li će novo vreme i novi način života oblikovati i potpuno drugačije ljude i društvene odnose, Dalibor Petrović je za Beogradsku hroniku istakao da ćemo u zavisnosti od toga koliko dugo budu trajale ove vanredne okolnosti i kakve budu posledice po društvo, moći da ocenjujemo do kakvih je promena došlo. 

Što posledice budu dramatičnije to će promene biti veće.

“Mi smo videli prvih meseci, imali smo radikalno zatvaranje, distanciranje ali kada se to završilo posle mesec i po dana ljudi su nastavili da se ponašaju kao da ništa nije bilo. I nije došlo do nekih značajnih promena ponašanja”, navodi sociolog.

Međutim, upozorava da  sada ulazimo u neku drugu fazu borbe protiv virusa, da učimo da živimo s njim budući da smo svesni da vakcina i neko rešenje neće doći u neko skorije vreme.

I sada, kako kaže, već možemo da govorimo o nekim promenama ponašanja koje će postajati deo našeg života.

“Ako na vakcinu budemo čekali dve-tri godine, te promene mogu i da se ustale i nove generacije koje stasaju na njima možda će im biti čudno da se ponašaju na način kako smo se mi, kao njihovi roditelji ili bake i deke ponašali”, objašnjava Petrović.

Naveo je da se polazi od pretpostavke da ako smo egzistencijalno ugroženi mi ćemo promeniti naše ponašanje. Međutim, dodaje da s druge strane ne možemo da zaboravimo našu ljudsku prirodu koja zapravo ima potrebu da iživi tu prirodu i njeno prirodno stanje nije da bude suspregnuta.

“I u vreme ratnih okolnosti i mnogo većih kriza ljudi su nalazili da iživljavaju tu svoju društvenost i tu svoju ljudskost i u tom smislu ja ne bi očekivao da će te promene biti tako drastične i one će zavisiti od sredine i kulture u kojoj se dešavaju”, smatra sociolog.

Ističe da su ljudi letos imali priliku da puno putuju po Srbiji i videli su u manjim sredinama, posebno u selima da se način života nije mnogo promenio.

Ti ljudi, kako navodi, manje više nisu osetili koronu i nisu se zatvarali prema komšijama i imali su neku vrstu poverenja.

Imate jednu vrstu otuđenja u gradu i već jednu vrstu predispozicije da ne verujete.

Tehnologije kao izlaz, a ne otuđenost

“Nisam bio ranije pristalica da su tehnologije toliko negativne u našem životu i ja sam uvek objašnjavao da su one jedna vrsta izlaza iz okolnosti u kojima živimo. To što smo mi otuđeni nisu samo tehnologije uzrok, već čitav moderni život, kapitalizam kao sistem, način kako radimo”, kazao je Petrović.

Tehnologije su, zapravo, često služile kao izlaz, kao mogućnost da održimo te naše veze u trenucima kada je to bilo fizički nemoguće, imate gužve u saobraćaju i ostale probleme koji vas sprečavaju”, objašnjava Petrović.

Kaže da smo kada se korona pojavila te mogućnosti samo iskoristili do maksimuma, a oni koji su bili skeptici morali su da priznaju da tehnologije imaju te prednosti i svesrdno su se okrenuli ka njima.

Posledice kratkoročne i dugoročne, dobre i loše

Petrović je rekao da možemo da govorimo o kratkoročnim i dugoročnim posledicama.

Kratkoročne posledice čak mogu da budu potpuno suprotne od onih koje očekujemo, i tada dođe do jedne vrste zbližavanja i kohezije u društvu.

“Mi znamo kada su bile poplave u Obrenovcu pa smo se iznenadili otkud da smo mi toliko humani da pomažemo jedni drugima. I sada u martu, u aprilu setite se koliko su komšije pomagale svojim starijim sugrađanima. Ali to je kratkoročni efekat”, precizirao je on.

Naglašava da dugoročni efekti mogu biti potpuno suprotni, na tragu onih procesa koji su već u društvu postojali pre nego što je došla korona a ti procesi govore o otuđenju i jednoj vrsti nepoverenju kao osnovnom sentimentu u modernom društvu.

“Mi to u Srbiji osećamo ali osećaju i ljudi širom sveta. To je nepoverenje i prema državama i prema institucijama ali ono što više brine to je nepoverenje prema drugim ljudima. Sve više druge ljude vidimo kao potencijalni izvor nekog problema stresa ili neke nesreće koju nam mogu naneti”, upozorava sociolog.

Ukazao je i da će korona će to svakako pojačati, i u tom smislu ako mi vaspitavamo decu da se klone od bilo kakvog izvora moguće zaraze, da nose maske, što oni moraju da rade pogotovo u ovim okolnostima.

U Srbiji je više nego ikad kupljeno vikendica

“Situacija s koronom može da nam posluži da redefinišemo odnos prema sebi i drugima, to je individualna strategija. I na globalnom planu države da redefinišu odnos i prema ekonomiji, ekologiji i drugim stvarima i na tom tragu mi možemo da se nadamo da se stvari mogu promeniti”, poručuje Petrović.

Kao primer za to navodi da je više nego ikada, sad u proleće u Srbiji kupljeno vikendica.

“Rast je nekih 20 do 30 odsto, znači ljudi otkrivaju ponovo prirodu i vraćaju se u prirodu i to su eto neke pozitivne promene”, zaključuje sociolog Dalibor Petrović.