AKTIVNOST U TRUDNOĆI za zdravlje mame i bebe

Trudnoća
Pixabay.com

Vežbanje u trudnoći pruža niz prednosti bez straha od štetnog delovanja na majku i razvoj deteta, pod uslovom da je trudnoća uredna i da se redovno kontroliše. Istraživanja su pokazala da su aktivne trudnice u boljoj kondiciji, da kvalitetnije spavaju, imaju bolju cirkulaciju, pravilnije dišu, i što je najvažnije, lakše podnose porođaj.

 

Možete da se posvetite umerenoj i kontrolisanoj vežbi kada vam ginekolog posle svakog pregleda odobri vežbanje i izda potvrdu o urednoj trudnoći i ukoliko tokom vežbanja ne osećate simptome poput neobičnih bolova, probadanja i vrtoglavice.

U trudnoći se telo fiziološki menja pa se program i intenzitet vežbanja prilagođavaju različitim periodima u toku trudnoće.

U toku prvog tromjesečja trebalo bi staviti akcenat na jačanje područja stomaka, leđa i karličnog pojasa. Vežbe bi trebalo da budu manjeg intenziteta čak i ako ste dobili odobrenje ginekologa za nastavkom dosadašnjeg programa vežbanja.

U drugom tromjesečju se uočavaju telesne promene poput nepravilnog držanja i slabljenja trbušnih mišića i stvara se pritisak u leđima.  Ako ste vežbali u prvom tromesečju, možete nastaviti sa dosadašnjim treninzima, pa čak i povećati broj ponavljanja određenih vežbi. Međutim, ako tek krećete vežbati u drugom tromesečju, poželjno je pratiti osmišljen program sa određenim brojem ponavljanja.

U trećem tromesečju vežbe trebaju biti opuštajuće sa naglaskom na pokretljivosti i istezanju u području karlice. Najčešće su to položaji sedenja na velikoj lopti, ležanja na boku ili klečanja na sve četiri.

Dozvoljen ili optimalan broj otkucaja u minuti pri aerobnom vežbanju je 60-75 % od maksimalno dozvoljenog, pa puls trudnice tokom vežbanja ne sme prelaziti 140 otkucaja u minuti.

U trudnoći se smanjuje respiratorni kapacitet što može dovesti do poteškoća s udisanjem, kratkog daha ili ubrzanog disanja.

Prilikom svakog pregleda kod ginekologa, zatražite dopuštenje ginekologa za vežbanje ili nastavak vežbanja, izbjegavajte takmičarske aktivnosti, preterana istezanja i pokrete koji se sastoje od guranja, udaranja ili naglih promjena smera kretanja. Odeća za vežbanje treba biti od prirodnog i rastegljivog materijala i uvek pijte dovoljno vode pre, posle i po potrebi, tokom vežbanja. Vežbajte redovno, najmanje dva do tri puta nedeljno od 45 do 60 minuta.

Tokom trudnoće je poželjno izvoditi vežbe koje će olakšati kretanje, smanjiti  bolove u donjem delu kičme, poboljšati cirkulaciju u nogama i rukama i osigurati pravilno držanje.

Ukoliko tek započinjete sa vežbanjem u trudnoći, poželjno je pratiti program vežbi snage, istezanja i relaksacije pod stručnim nadzorom.

Ukoliko ste se do sada bavili plivanjem, trčanjem, brzim hodanjem, planinarenjem, vežbanjem u teretani ili pohađanjem rekreativnih grupnih programa, uz dopuštenje ginekologa ćete verovatno moći da nastavite sa treninzima, samo blažim intenzitetom i uz određene izmene.